Hrvatska i Izrael od početka naše neovisnosti imaju dobre političke odnose, no oni ekonomski pomalo kaskaju, o čemu govori i činjenica da je ukupna robna razmjena dviju zemalja lani iznosila svega 66,6 milijuna eura.  

Najviše smo izvozili naftna i bitumenska ulja, cement, industrijska postrojenja te rezervne dijelove. S druge strane, uvozili smo lijekove, medije za pohranu podataka, insekticide, ambalažu te medicinske instrumente. Izrael je jedna od zemalja s kojima, usprkos skromnoj razmjeni, ostvarujemo trgovinski suficit, koji je lani iznosio 33,4 milijuna kuna. Neke od hrvatskih tvrtki koje su zadnjih godina bile najviše uključene u izvozne poslove s tom državom su Cemex, Pliva, General Electric, Sancta Domenica, Exportdrvo, Inter Land, Končar, Aluflexpack, Neva te Oprema.  

Kako ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), koja je sutra domaćin hrvatsko-izraelskog susreta tvrtki iz obrambene industrije, najveći izraelski trgovinski partner su SAD na koje otpada 29 posto izraelskog izvoza, vrijednog ukupno 56,2 milijarde dolara, te 12,3 posto uvoza, teškog lani ukupno 63,5 milijardi dolara. Iz HGK procjenjuju da ima puno područja na kojima bismo mogli produbiti svoju gospodarsku suradnju s Izraelom, a prije svega u informatičkim tehnologijama, turizmu, energetici, poljoprivredi, zdravstvu, kao i čitavom sektoru vojne i sigurnosne industrije.  

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je Hrvatsku posjetilo nešto više od 53 tisuća izraelskih turista, što je rast od 20,5 posto u odnosu na godinu prije. Istodobno je noćenja bilo 111.844, za 16,7 posto više nego 2015. Na rast trgovinske razmjene će zasigurno utjecati hrvatske vojne narudžbe od Izraela. Tu su prije svega daljinski upravljane oružane stanice od 30 mm s protuoklopnim raketama za naoružanje hrvatskih oklopnih borbenim vozila Patria.

Naime, na dvogodišnjem natječaju Ministarstva obrane (MORH) za osam stanica, sredinom ove godine je objavljeno  da je pobijedila ponuda izraelskog Elbit Systemsa teška nešto manje od 100 milijuna kuna. Hrvatska već duže vrijeme razmatra i obnovu ratnog zrakoplovstva, a glavni takmaci su švedski lovac JAS-39 Gripen te američki F-16 iz sastava izraelskih zračnih snaga. Prema svemu sudeći, aktualna garnitura u MORH-u, predvođena ministrom Damirom Krstičevićem, je sklona rabljenim izraelskim F-16. Procjene su da bi nas flota od 14 moderniziranih F-16 zrakoplova po tom modelu koštala oko 180 milijuna dolara, uz nekoliko desetaka milijuna dodatno za naoružanje te obuku.