Otvoreni rusko-američki energetski sukob radi uspostavljanja kontrole nad balkanskim naftovodima, koji se tek trebaju graditi, započeo je prošle nedjelje – ocijenio je beogradski energetski site Energyobserver. Prijetnja Putina upućena krajem prošlog tjedna Grčkoj i Bugarskoj da će ukoliko ne ubrzaju svoj dio posla na naftovodu Burgas – Aleksandropulis ostati bez podrške ruskih tvrtki u tom projektu, prvi je signal da je Rusiju uplašila gradnja drugog balkanskog naftovoda Burgas – Makedonija – Albanija (AMBO), poznatog da je američki projekt. Naime, Rusija je još prije dvije godine jasno pokazala da želi imati potpunu kontrolu nad balkanskim cjevovodima za transport nafte i plina.

Tri naftovoda
Podsjetimo, duže od desetljeća govori se o gradnji tri balkanska naftovoda: Buragas – Aleksandropulis, Burgas – Makedonija – Valona (Albanija) i Paneuropski naftovod (PEOP). Svi su koncipirani kao pravci koji bi zaobišli tankerima prezakrčeni Bosporski kanal pa su trebali osigurati lakši i jeftiniji prijevoz nafte iz kaspijske regije, gdje svoj udio ima i Rusija, do zapadne Europe. Od kada su krajem 2005. ruske naftne kompanije pokazale otvoreni interes za sudjelovanje u gradnji naftovoda Burgas – Aleksandropulis kako bi njihova nafta lakše stizala na zapadnoeuropsko tržište, stekao se dojam da će se taj projekt realizirati prvi. Naime, za korištenje transportnih usluga ostala dva balkanska naftovoda nijedna strana naftna kompanija nije iskazivala otvoreni interes. Tijekom prošle godine ruski, bugarski i grčki političari održali su nekoliko sastanaka na kojima je glavna tema bio spomenuti naftovod. Tripartitna radna grupa bukvalno se dogovorila da ruskom konzorciju (Transnjeft, Rosnjeft i Gaspromonjeft) pripadne većinsko vlasništvo od 51 posto u naftovodu, a ostatak su na jednake dijelove međusobno trebale podijeliti Grčka i Bugarska. Potpisivanje tripartitnog sporazuma o gradnji naftovoda Burgas – Aleksandropulis bio je najavljen za kraj prosinca prošle godine, međutim, dokument još nije potpisan, a nije sigurno ni da će se to dogoditi sutra za kada je potpisivanje prebačeno jer je još neizvjesno tko će vladati terminalom za pretakanje nafte u luci Burgas, koja je ključna karika projekta. Prema saznanjima EnergyObservera, Rusi na nedavnom sastanku u Moskvi nisu uspjeli uvjeriti bugarsku stranu da im dozvoli većinsko vlasništvo nad terminalom u Burgasu, gdje će se vršiti pretakanje nafte za oba naftovoda (Burgas – Aleksandropolis i AMBO). Bugarski predstavnik je odbijanje parafiranja sporazuma objasnio ugrožavanjem sigurnosnih interesa Bugarske. Ruse je, međutim, uznemirilo ono što bugarski predstavnik nije kazao, a to je da bi rusko vladanje lukom Burgas ugrozilo američke interese jer će u tom terminalu stizati i nafta za naftovod AMBO, a vjerojatno i za kasnije sagrađeni PEOP. Posljednjih mjeseci u međunarodnoj javnosti stekao se dojam da gradnja naftovoda Burgas – Aleksandropolis samo što nije počela, dok se za AMBO držalo da tapka u mraku. Međutim, sredinom siječnja – potpuno neočekivano – u Skoplju je potpisan tripartitni međudržavni ugovor Makedonije, Albanije i Bugarske o gradnji AMBO-a, dok je u Washingtonu održan i neformalni sastanak potencijalnih investitora u taj naftovod.

Uznemirena Rusija
Ta su dva događaja, nema dvojbe, uznemirila rusku administraciju i isprvocirala prijetnju Putina da će, ako se ugovor za Burgas – Aleksandropulis ne privede kraju, Rusija pronaći novu trasu za svoj naftovod. Njegova je izjava istovremeno dala nove šanse Paneuropskom naftovodu (PEOP) jer nije isključeno da ruske kompanije svoj interes preusmjere upravo k njemu. Inače, PEOP je do sada vrijedio za autsajdera među balkanskim naftovodima jer nijedna velika naftna kompanija nije pokazivala interes da preko njegovih cjevovoda transportira naftu iz prebogate kaspijske regije do tržišta središnje i zapadne Europe. Naftovod PEOP, koji je najduži i najskuplji među balkanskim naftovodima, prema radnom projektu kreće iz rumunjske luke Constanta, a na putu do talijanske luke Trst prolazi kroz teritorije Srbije, Hrvatske i Slovenije.