Jučer je na posebnim biračkim mjestima u sjedištima upravnih jedinica počelo rano glasanje na referendumu o Zakonu o drugom kolosijeku koje će biti moguće do četvrtka, a svi će moći glasati 24. rujna, javlja Delo. Pitanje koje će dobiti birači glasi: "Jeste li za to da se provede Zakon o izgradnji, upravljanju i gospodarenju drugim kolosijekom pruge Kopar-Divača koji je usvojen u Skupštini Slovenije 8. svibnja 2017. godine?"

Zakon će biti odbačen ako se više od polovice glasača izjasni protiv njega, pri čemu više od 40 posto svih birača mora sudjelovati na referendumu. Ako odaziv bude manji od 40 posto, protivnici zakona trebaju prikupiti najmanje 20 posto svih birača, dakle, "protiv" u svakom slučaju mora glasati barem 342.500 birača.

Slovenski parlament je donio zakon o gradnji nove pruge od luke Koper prema zaleđu koji bi osigurao da ona do 2050. godine zadrži svoju konkurentnu prednost u privlačenju tereta u odnosu na druge luke u sjevernom Jadranu. Takav zakon osporava građanska inicijativa koju vodi inženjer Vili Kovačič.  Inicijativa je prikupila potrebnih 40.000 glasova za raspisivanje referenduma, pri čemu je dobila i potporu Slovenske demokratske stranke (SDS) koju vodi bivši premijer Janez Janša. 

Previše vijadukata 
Zajedno tvrde kako je izabrana trasa za prugu preko teškog kraškog terena, s nizom vijadukata i mostova, koju je odredila vlada, pogrešna i da poskupljuje cijeli projekt u kojem se očekuje financijska potpora iz europskih fondova, te suradnja s Mađarskom i drugim zemljama srednje Europe, zainteresiranima za prometni koridor prema slovenskoj luci. Tvrde i da će pruga zapravo stajati najmanje 1,5 milijardi eura, a ne 900 milijuna kako je izračunala vlada, te da predviđeni plan gradnje ne isključuje moguće klijentelističke veze s politikom u dobivanju poslova na tom projektu.

Ministarstvo infrastrukture tvrdi da će u slučaju odbijanja zakona Slovenija ostati bez već izdvojenih 44,3 milijuna eura iz programa instrumenta za povezivanje Europe (IPE ili CEF), koji su dodijeljeni za pripremne radove za arheologiju, geološka istraživanja i izvedbene projekte, a vjerojatno će ostati i bez 163,5 milijuna eura poticaja za temeljne mreže željezničkog prometa u programu instrumenta za povezivanje Europe iz miješanih financijskih izvora. Do kraja godine slovenska država namjerava poslati Bruxellesu prijavu za 80 milijuna eura iz europskog Kohezijskog fonda.

Odgoda za niz godina 
Ukupno, država bi u slučaju odbijanja zakona mogla izgubiti više od 250 milijuna eura europskog novca.  Iako je Uprava za infrastrukturu objavila natječaj za izbor izvođača pripremnih radovi u slučaju odbijanja zakona neće ga izabrati, što gradnju pruge može odgoditi za nepredvidljiv broj godina.