Od najava da Hrvatska u šengenski prostor neće ući prije kraja desetljeća, do toga da će se to dogoditi čim ispunimo uvjete, prijelomni je bio nedavni govor predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera.

U pokušaju da jačanjem integracija osnaži EU uoči britanskog izlaska 2019., Europa igra na kartu širenja zone eura i brisanja nadzora nad unutarnjim granicama pa je za očekivati lobistički pritisak prema Zagrebu da brže odradi svoj dio posla. Kako kažu u MUP-u, Hrvatska je iz tzv. 'Schengen facilityja', instrumenta za financiranje priprema za punu primjenu schengenske pravne stečevine, iskoristila 119 od 120 milijuna eura raspoloživih da preuzme učinkovit nadzor vanjskih ranica Unije. Izgrađeno je ili obnovljeno devet policijskih postaja, dva centra za smještaj graničnih policajaca i dva tranzitna centra za državljane trećih država.

Nabavljena su dva policijska helikoptera vrijedna više od 25 milijuna eura, 240 automobila i 10 plovila, oprema za graničnu kontrolu, oprema za konzularne poslove vezane uz izdavanje viza, postavljeni tehnički sustavi za nadzor kopnene i morske vanjske granice te su nadograđeni komunikacijski i informacijski sustavi.  U okviru Instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza Hrvatskoj je raspoloživo 35,6 milijuna eura, a do danas je iskorišteno 7,3 milijuna za termovizijske kamere, sustav tehničke zaštite na graničnim prijelazima, nabavu dnevno-noćnih kamera za nadzor granice.

"Preostala sredstva usmjerit će se na prioritetne projekte za ispunjavanje preostalih tehničkih uvjeta za ulazak Hrvatske u Schengensko područje", kažu u MUP-u.  Krajem lipnja hrvatskoj je policiji omogućena implementacija SIS-a, šengenskog informacijskog sustava, ključnog za međunarodnu policijsku suradnju unutar šengenskog prostora, kojim se godišnje pronađe više od 200.000 nestalih osoba, vozila, dokumenata i predmeta. Evaluacija nad korištenjem sustava, čija je implementacija stajala pet milijuna eura iz EU, zakazana je za rujan.  

Ulazak u prostor Schengena prvenstveno ovisi o tome da Hrvatska Bruxellesu demonstrira da je tehnički sposobna štititi vanjske granice EU. Lani je Vijeće EU poslalo 98 preporuka za poboljšanje, od čega 14 prioritetnih, a u međuvremenu ih je riješeno 70-ak.

Osim tehničkih, ključno je zeleno svjetlo politike. Na tom bi planu moglo biti posebno živo, zbog nategnutih odnosa sa Slovenijom čiji su europarlamentarci već najavili da se protive ulasku RH u prostor bez graničnih kontrola. Na to je Juncker promptno poručio:  "Ne slažem se s onima koju blokiraju tzv. nove članice, one su već dugo u EU. Želio bih da Rumunjska, Bugarska i Hrvatska budu dijelom prostora slobodnog kretanja jer su postigle izniman napredak".