Hrvatska je ne tako rijetko na začelju Europe po brojnim ekonomskim pokazatelja, no zato briljiramo kad je u pitanju ostanak u školskim (i akademskim) klupama. Prema novim podacima Eurostata, na Svjetski dan pismenosti, sa samo 2,8 posto onih koji napuštaju formalno školovanje i usavršavanje, Hrvatska je vodeća u Europi.

Za razliku od, primjerice, ciljanog udjela 40 posto visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30 do 35 godina do 2020. gdje smo trenutno oko 27 posto ili stope participacije u cjeloživnotnom obrazovanju, nizak postotak prekida školovanja jedini je obrazovni pokazatelj u kojoj prednjačimo.

Takvi, naizgled paradoksalni,rezultati postaju smisleni u kontekstu kritika da je obrazovanje, posebno visoko, u Hrvatskoj svojevrsna socijalna kategorija koja prividno smanjuje broj nezaposlenih. Besplatno školovanje s jedne strane, te izostanak motivacije za brzi izlazak na tržište rada, samo su neki od razloga koji prividno uljepšavaju obrazovnu stvarnost. Inače, trend prekidanja školovanja u neprekinutom je padu u Uniji; 2002. iznosio je 17 posto da bi se prošle godine spustio na 10,7 posto. Jedan od ciljeva iz programa “Europa 2020” je spustiti stope ranog napuštanja školovanja ispod 10 posto do 2020. godine što trenutno zadovoljava tek 15 članica. Osim Hrvatske, školovanje se najmanje prekida u Litvi, Sloveniji, Poljskoj i Luxemburgu, a najviše na Malti, Španjolskoj i Rumunjskoj.

Niz je razloga za to, poput pronalaska sreće u privatnom biznisu. Čak 30, 6 milijuna, odnosno 14 posto svih Europljana između 15. i 64. godine, bilo je samozaposleno prošle godine. Mnogima je ulazak u poduzetničke vode došao iz nužde, a ne zbog prepoznavanja pravih poduzetničkih prilika.