Do statusa zemlje bogate intelektualnim kapitalom ne može se doći bez adekvatne zaštite intelektualnog vlasništva. Taj je segment kod nas uređen odgovarajućim zakonskim okvirom koji je usklađen i s europskim, o čemu se u Hrvatskoj brine Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske (DZIV). Upitali smo ih kakva je situacija na globalnoj, a kakva na hrvatskoj razini kada govorimo o dosezima i prepoznatljivosti zaštite intelektualnog vlasništva, te da li i koliko hrvatska poslovna zajednica poznaje i koristi intelektualnu zaštitu. Saznali smo da, iako uvijek postoji prostor za poboljšanja, kod nas svakako postoje svi uvjeti za učinkovitu poslovnu primjenu intelektualnog vlasništva. Potvrdila je to u razgovoru za Poslovni dnevnik ravnateljica DZIV-a Ljiljana Kuterovac.

Koliko je u Hrvatskoj poznat sustav zaštite intelektualnog vlasništva, odnosno kakav je značaj takve zaštite u današnjem poslovnom okruženju?

Današnje gospodarstvo iznimno je dinamično i zahtijeva stalne inovacije kako bi se u uvjetima globaliziranog tržišta i informacijske umreženosti održala konkurentnost i prepoznatljivost na tržištu. Vrijednost poduzeća sve značajnije počiva na nematerijalnoj umjesto fizičkoj imovini. U takvim uvjetima značaj zaštite intelektualnog vlasništva izrazito je porastao i danas je zaštita i upravljanje intelektualnim vlasništvom za poduzeća  prvorazredno strateško i poslovno, a ne samo pravno pitanje. U Hrvatskoj je ovaj sustav načelno poznat, ali izostaje prepoznavanje izrazito povećanog značaja takve zaštite u kontekstu suvremenog poslovanja.

Što jamči zaštita intelektualnog vlasništva, koje su pravne posljedice ako prava povrijedi treća strana?

Zaštita prvenstveno jamči zaštitu ulaganja u inovativnost i konkurentnost na tržištu kroz osiguranje (uz neka ograničenja) isključivih prava na tržišnu eksploataciju predmeta zaštite intelektualnog vlasništva, bilo da se radi o patentu za tehnološku inovaciju, zaštićenom inovativnom industrijskom dizajnu proizvoda ili žigu za etabliranu robnu ili uslužnu marku, tzv. brend.

U slučaju povrede prava od treće strane, nositelju prava na raspolaganju su pravna sredstva kojima može spriječiti nelojalnu konkurenciju i osigurati naknadu štete koja mu je nanesena takvom nelojalnom konkurencijom.

Koje su vrste prava intelektualnog vlasništva i koji su uvjeti za zaštitu?

Najzastupljenije vrste prava u podgrupi tzv. industrijskog vlasništva su patent za izume iz područja tehnike ili tehnologije, žig za znakove kojima se na tržištu osigurava međusobno razlikovanje proizvoda i usluga ili njihovih dobavljača te zaštićeni industrijski dizajn – za vanjske estetske karakteristike tj. individualni karakter proizvoda. Manje zastupljene ili specifične vrste prava su i zaštićena topografija poluvodičkih proizvoda, oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti te zaštićena biljna sorta. U širem smislu poslovna tajna koja se odnosi na informacije koje imaju gospodarsku vrijednost također predstavlja jedan od oblika intelektualnog vlasništva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Posebnu podgrupu prava predstavljaju autorska i njima srodna prava: prava umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i videograma i druga. Za svako od prava propisani su specifični uvjeti za zaštitu, pri čemu zaštita prava industrijskog vlasništva zahtijeva provedbu formalnog postupka priznanja prava koja uključuje određene troškove, dok se autorska i srodna prava stječu automatski bez formalne procedure, samim nastankom djela koje uživa odgovarajuću pravnu zaštitu.

Kakva je situacija u Hrvatskoj u pogledu razvijenosti okruženja za poslovnu primjenu intelektualnog vlasništva?

Zahvaljujući strategiji razvoja nacionalnog sustava intelektualnog vlasništva usmjerenoj na integraciju u međunarodne sustave te slijedom članstva u EU-u i integriranja u zajednički sustav zaštite intelektualnog vlasništva Unije, koji je među najrazvijenijima u svijetu, Hrvatska ima vrlo razvijen zakonski i institucionalni okvir za zaštitu intelektualnog vlasništva. Budući da se zaštita intelektualnog vlasništva zasniva na teritorijalnom principu, Hrvatska je stranim i domaćim poslovnim subjektima osigurala učinkovitu zaštitu na nacionalnom tržištu, kao ujedno i dijelu zajedničkog tržišta EU-a, a  članstvom u pojedinim međunarodnim ugovorima domaćim poslovnim subjektima učinkovitu i ekonomičnu zaštitu intelektualnog vlasništva i na širem međunarodnom tržištu. Također, u pogledu učinkovite pravne zaštite kod povreda prava, uz kontinuirani prijenos najbolje prakse iz najrazvijenijih zemalja u provedbi postupaka nadležnih tijela i sudova osigurana je i kontinuirana koordinacija i suradnja nadležnih tijela.

Iako uvijek postoji prostor za poboljšanja, u Hrvatskoj postoje svi uvjeti za učinkovitu poslovnu primjenu intelektualnog vlasništva.

Kakvi su europski trendovi po pitanju zaštite intelektualnih prava? Kako po tom pitanju stoje zemlje EU-a, a kako zemlje istočnog dijela Europe?

Globalni i europski trendovi, nakon stagnacije u razdoblju 2008. – 2009. uslijed globalne krize, pokazuju stalni rast broja zahtjeva za zaštitu patenata, žigova i industrijskog dizajna, s izrazitom stopom rasta broja zahtjeva iz azijskih zemalja koje predvodi Kina. Više od 50 posto zahtjeva za priznanje Europskog patent dolazi izvan zemalja članica Europske patentne organizacije (EPO) – u 2016. iz SAD-a  25 posto, Japana 13 posto, Kine 5 posto.

Među članicama EPO-a vodeća je Njemačka s udjelom od 13 posto podnesenih zahtjeva, a slijede Francuska (7 posto), Švicarska (5 posto) i Nizozemska (3 posto).

I prema ukupnom broju zahtjeva za Europski patent i prema broju po glavi stanovnika zemlje zapadne Europe izrazito prednjače u odnosu na zemlje istočne Europe, neovisno radi li se o članicama EU-a.

Članice Europske unije s najvećim brojem zahtjeva po glavi stanovnika su zemlje sjevera Europe s približno 350 zahtjeva, dok se taj broj za članice s istoka Europe kreće između 57 za najaktivniju Sloveniju do 1,3 za najmanje aktivnu Rumunjsku, dok su zemlje nečlanice još manje aktivne. U području žigova i dizajna trendovi su nešto drugačiji – oko 70 posto zahtjeva za priznanje žiga EU-a dolazi iz članica EU-a, oko 10 posto iz SAD-a te 8 posto iz zemalja BRICS-a.

Prema broju zahtjeva za zaštitu žiga i dizajna EU-a situacija je u pogledu regionalne raspodjele u Europi slična kao i kod patenata tj. zemlje istočne Europe znatno su slabije aktivne.

Na koje sve načine Državni zavod za zaštitu intelektualnog vlasništva nastoji popularizirati ovu važnu temu, kao i koristi od same zaštite?

DZIV provodi i razvija različite aktivnosti, a posebno se ističu Informacijski centar za intelektualno vlasništvo (INCENTIV) koji pruža besplatne informacije i savjete o zaštiti i primjeni intelektualnog vlasništva, Akademija za intelektualno vlasništvo s raznolikim programom seminara i radionica za različite ciljne skupine, uključujući i besplatni online tečaj iz osnova intelektualnog vlasništva te internetska stranica Zavoda i zajednički portal nadležnih tijela za provedbu prava s raznolikim sadržajima i praktičnim informacijama.

U suradnji s partnerskim organizacijama, Državni zavod za intelektualno vlasništvo sudjeluje u pružanju usluga i programa potpore gospodarstvu, poduzetnicima te znanstvenicima i istraživačima, od čega se posebno ističe besplatna procjena potencijala intelektualnog vlasništva za inovativna mala i srednja poduzeća. Osim toga, različitim javnim priredbama i publikacijama nastojimo približiti ovo područje općoj javnosti, kao i posebno zainteresiranim dionicima kao što su gospodarstvenici i poduzetnici.

Uz brojne postojeće aktivnosti i partnerstva, u sljedećem razdoblju planiramo ojačati suradnju s Hrvatskom udrugom poslodavaca kako bismo problematiku zaštite i upravljanja intelektualnim vlasništva izravnije povezali s kontekstom uspješnog poslovanja i konkurentnosti.

Također, posebno ćemo se usmjeriti na potporu malim i srednjim poduzećima, između ostaloga, razvojem specijaliziranog informativnog portala prilagođenim njihovim poslovnim potrebama te sudjelovanjem u novim programima Europske unije za stručnu i financijsku potporu u ovom području.