Nakon što je obilan, a k tome i optimistično intoniran prošlotjedni news-flow omogućio skok europskih burzovnih indeksa do najviše razine u posljednjih šest godina, korekcija motivirana izvlačenjem profita za mnoge je bila tek pitanje dana. I bili su u pravu, jer je već početak ovoga tjedna na europskim tržištima kapitala bio obilježen negativnim pomacima cijena dionica, pri čemu su u glavnim ulogama bile dionice financijskih institucija, koje ionako karakterizira visok stupanj korelacije u odnosu na izvedbu burzovnih indeksa. Ili u prijevodu, riječ je o dionicama koje praktički dišu s tržištem, odakle izvlače značajan dio svojih prihoda, zbog čega posrtanje poput jučerašnjega, osobito nakon razdoblja izdašnoga rasta, neminovno povlači za sobom i korektivnu revaluaciju dotičnih izdanja. Upravo je na tom tragu bila suzdržanost analitičara ING-a, koji su svojom preporukom potaknuli investitore na akumulaciju profita, uzimajući za primjer Credit Suisse, čije su dionice u protekla tri mjeseca ostvarile rast cijene od oko 15 posto. A to je, prema mišljenju autora najnovijeg izvješća, “bitno umanjilo potencijal za daljnji rast, zbog čega bi bilo posve racionalno premjestiti dio ostvarenog profita i barem donekle smanjiti izloženost svojih portfelja”. Uz sniženu preporuku (sa BUY na HOLD), Credit Suisse je zabilježio dnevni pad dionica od 1 posto, a švicarskog su diva vjerno slijedili i najveći kontinentalni rivali kao što su UBS (-0,7 posto), Deutsche Bank (-0,5 posto), Credit Agricole (-0,6 posto) i BNP Paribas (-0,4 posto).
Međutim, klizanje bankovnih izdanja doista se doima benignim u odnosu na gubitke automobilske industrije, opterećene nepovoljnim razvojem događaja na tržištu nafte, ali još i više svježim vijestima, koje nikako ne idu na ruku optimistima. Naime, najveći europski proizvođač auto-dijela (u segmentu interijera vozila), francuska Faurecia, u jednom je potezu ulagačima servirala nezadovoljavajuće poslovne rezultate iz druge polovice prošle godine (ispod očekivanja), otpis dijela imovine (drugu godinu zaredom) i najavu povećanih troškova na ime racionalizacije poslovanja (otpuštanja dijela radnika), još jednom podsjećajući na žestoku konkurenciju (i intenzivan pritisak na profitne marže) koja vlada u sektoru. Što je kažnjeno padom dionica od 5,6 posto, koincidiravši s padom dionica Nissana od čak 8,3 posto, a nakon što je predsjednik Uprave Carlos Ghosn najavio pad dobiti za tekuću fiskalnu godinu (završava krajem ožujka), po prvi puta otkako je 2000. godine preuzeo kormilo tada problematičnog japanskog proizvođača. Ghosn je čak upotrijebio termin “kriza”, najavivši usput i radikalne promjene, kojima tek treba zadobiti povjerenje ulagača. A zbog činjenice da s Nissanom dijeli predsjednika Uprave, te usput kontrolira nešto manje od 45 posto vlasničkog udjela, među gubitnicima se našao i Renault, izgubivši na vrijednosti 0,9 posto. Bez pozitivnog je pomaka ostao i najveći dio ostatka sektora, budući se cijena sirove nafte nakratko dokopala pozitivnog teritorija (u odnosu na početak godine), postavivši ovogodišnji rekord skokom iznad 59 dolara po barelu, što je pak isprovociralo nešto intenzivniji skok naftaša, među kojima su prednjačili Repsol (+1,1 posto) i British Petroleum (+0,8 posto).

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu