Od arapske riječi za izvor nastalo je ime grada budućnosti, Masdara, smještenog u pustinji Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i rasprostranjenog na 6 milijuna metara četvornih.  Zamišljen je kao živi primjer održivog urbanog razvoja, a jednom kada bude dovršen, u ovom će se samoodrživom gradu moći nastaniti oko 50 tisuća ljudi te na dnevnoj bazi obitavati još dodatnih 40 tisuća. Njegovo najvažnije i najistaknutije obilježje je što će se za svakodnevno funkcioniranje koristiti isključivo obnovljivi izvori energije, prije svega sunčeve i energije vjetra. Arhitektonsko rješenje za najzdraviji i najskuplji grad, kako ga ponekad u medijima nazivaju, dolazi iz ureda britanskog arhitekta Normana Fostera koji je s 500 suradnika iz cijelog svijeta osmislio koncept po kojem je Masdar postao i poznat. 

Vrijednost 22 milijardi eura
Navedenom arhitektu ovo nije prvi futuristički i utopijski projekt i smatra ga se jednim od najznačajnijih autora suvremenih djela moderne arhitekture.  Kao naručitelj se navodi Future Energy Company, realizator vizionarsko sveučilište i institut Masdar Initiative, a kao pokretač cijelog projekta jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte, Abu Dhabi i arapski princ Mohamed bin Zajed al Nahjan. Projekt Masdara, čija se vrijednost procjenjuje minimalno 22 milijarde dolara, pokrenut je prije deset godina, a završetak radova zakazan je za 2030. godinu. Rok je prvotno bio postavljen na 2015., no zbog kompleksnosti izvedbe te činjenice da se pojedina rješenja ovdje koriste prvi put u svijetu te drugih tehničkih poteškoća dovršetak je pomaknut.

Usprkos tome, a sudeći po službenim stranicama projekta, gotovo 30 posto objekata uključujući privatne kuće, škole, hotele i uredske prostore već se nalazi u privatnom vlasništvu. Danas u ovom gradu žive samo studenti Masdarskog Instituta znanosti i tehnologije koji su dobili besplatan smještaj, a na službenim stranicama projekta navodi se i da je grad u nastajanju atraktivan turistima za jednodnevne izlete.

No bez obzira na rokove dovršetka, koncept energetski neovisnog i za okolinu apsolutno neinvazivnog grada zanimljiv je već i u teoriji. Naime, projekt Masdara karakterizira i izvrsna geostrateška lokacija – smješten je u nadomak Abu Dhabija i Dubaija, kao i njihovih aerodroma, te pozicioniran nedaleko obale čime mu je preko Perzijskog zaljeva morskim putem također omogućen kontakt s ostatkom svijeta. Njegova arhitektura kombinacija je tradicionalne arapske gradnje i najnovijih tehnoloških dostignuća što, prema originalnoj zamisli, omogućava gotovo savršene uvjete življenja i to zahvaljujući nekolicini faktora. 

Opasan visokim zidom
Za početak, grad je pozicioniran prema sjeveroistoku što će umanjiti efekt direktnog Sunčevog zračenja na zidove zgrada i prozore, a time i ublažiti potrebu za korištenjem rashladnih uređaja.  S druge strane, solarni paneli postavljeni na krovovima zbog obilja sunčanih sati karakterističnog za ovaj dio svijeta bit će sposobni proizvesti dovoljno energije za funkcioniranje čitavog grada. Ulice su prikladne za pješake i bicikliste, a zgrade su konstruirane tako da smanjuju izloženost pustinjskom suncu te istovremeno omogućavaju neometan protok vjetra zbog čega se sam grad može i 'ohladiti'. Usto, grad će biti opasan i visokim zidom koji bi trebao reducirati utjecaj pustinje u kojoj se nalazi.

Na sedam metara visine nalazila bi se povišena platforma namijenjena pješacima, dok bi u šetnicama s drvoredima bile smještene poslovne i stambene zgrade. U izradi arhitektonskog rješenja inzistiralo se na velikom udjelu vodenih i zelenih površina što će uvelike pozitivno utjecati na kvalitetu zraka te dodatno doprinijeti snižavanju pustinjskih temperatura, barem u ovoj svojevrsnoj oazi. Zahvaljujući prilagođenoj infrastrukturi, planirano je smanjenje potrošnje vode i do 40 posto u odnosu na ostale gradove, dok će se otpad u potpunosti reciklirati što bi značilo da se radi o prvom gradu na svijetu bez fosilnih goriva, ugljičnog dioksida i smeća. Pametnim sustavima distribucije i praćenja potrošnje energije, kao i inovativnim sistemima za njenu uštedu, vodit će se računa o prevelikoj potrošnji.

Uz to će se 80 posto otpadnih voda prerađivati i koristiti za navodnjavanje zelenih površina. Sav će se gradski prijevoz odvijati u kabinama na električni pogon, a promet automobilima, odnosno ikakav prijevoz na fosilna goriva bit će zabranjen. Iako UAE raspolaže najvećim svjetskim zalihama nafte, ipak se radi o resursu kojeg neće imati dovijeka, pa su se, s dovoljno financijskih sredstava na raspolaganju, posvetili razvoju ovakvih futurističkih i ambicioznih projekata. 

Nije sve savršeno
Ova je zemlja oko 28 tona ugljičnog dioksida po osobi ujedno i jedan od najvećih svjetskih zagađivača atmosfere, pa pojedini mediji smatraju i da je ovakav zaokret prema čistim tehnološkim rješenjima tek dio plana oporavka imidža ove arapske zemlje. Na kraju, iako je princ Mohamed bin Zajed al Nahjan u svojim medijskim istupima navodio kako su u ulaganja u po okoliš i klimu neutralan Masdar želja za diversifikacijom nacionalnog gospodarstva, kritičari od 2015. godine postavljaju pitanje kako to da grad, usprkos kapitalu kojim jedna od najbogatijih zemalja na svijetu raspolaže i na 'dobrim nogama' postavljenim arhitektonskim rješenjima, još uvijek nije gotov. Druga se zamjerka upućuje privilegiranosti prava na kupnju nekretnine rezervirane za strukture bliske najvišim arapskim društvenim slojevima, što odudara početnoj zamisli Fosterova ureda o kozmopolitskoj, svim slojevima društva nastanjenoj najsuvremenijoj tehnološkoj oazi usred pustinje. 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju