U predkriznoj 2007. godini ukoliko ste odlučili uložiti u njemačku ili američku 10-godišnju obveznicu mogli ste računati na solidan prinos od oko 4%, odnosno 5%.

No situacija na tržištima danas je bitno drugačija i prinosi se nalaze na rekordno niskim razinama.  Njemački 10-godišnji prinos trenutno se nalazi na razini od 0,4%, dok se američki prinos istog roka dospijeća nalazi na nešto viših 2,19%. Usporedbe radi, očekivana prosječna stopa inflacije u eurozoni ove godine iznosi 1,6% dok bi ona u SAD-u trebala iznositi nešto viših 1,7%.U takvim okolnostima investitoru je gotovo nemoguće naći "pristojan prinos" ukoliko se odluči samo na ulaganja u imovinu visokog investicijskog rejtinga pa investitori sve češće posežu za manje sigurnim oblicima investicija u potrazi za nešto višim prinosima.

Zanemarili nedostatke
Grčka je tako, usprkos svim poteškoćama s kojima se susreće prilikom otplate postojećih obveza, u srpnju izdala petogodišnju obveznicu u iznosu od tri milijarde eura uz prinos od 4,625%. Egipat je početkom godine uspio prikupiti čak četiri milijarde eura uz prinos od 7,5% na rok dospijeća od 10, odnosno 8,5% na onaj od 30 godina.  Nigerija je pak izdala 15-godišnju državnu obveznicu u iznosu od 1,5 milijardi eura na rok dospijeća od 15 godina te uz prinos od 7,5% pri čemu je interes investitora višestruko nadmašio samo izdanje.

Sve su ovo zemlje čiji se rejting nalazi znatno ispod razine investicijskog te se smatraju špekulativnim ulaganjem. Ipak, čini se kako su investitori spremni zanemariti takve nedostatke ukoliko za uzvrat prime nešto viši (u povijesnim terminima i dalje nizak) prinos. 

Nastavak niske inflacije
Ukoliko stavimo ostale čimbenike koji su doveli do pada premije rizika zemlje po strani potraga investitora za višim prinosima pomogla je i padu hrvatskih prinosa, ali i ostalih zemalja u regiji. Unatoč činjenici da Fed već dvije godine provodi umjereno zaoštravanje financijskih uvjeta putem podizanja kamatnjaka izgledno je kako će se u kontekstu još uvijek ekspanzivnih monetarnih politika ECB-a i BoJ-a prinosi vodećih svjetskih ekonomija još dugo vremena zadržati na niskim razinama, s niskim stopama rasta inflacije.

 Ovakvi uvjeti idu u prilog zemljama s otežanim pristupom tržištima kapitala budući da povećavaju zainteresiranost investitora te kroz niže prinose smanjuju trošak servisiranja duga. Isto tako, s obzirom na niske prinose koje nude državni vrijednosni papiri, investitori postaju skloniji drugim oblicima investiranja kao što su ulaganja u rizičnije korporativne obveznice te inozemna izravna ulaganja. Susjedna Srbija je tako prema istraživanju FDI intelligencea ostvarila najbolji rezultat u privlačenju greenfield investicija u prethodnoj godini, a slijede je Kambodža, Makedonija, Laos i Vijetnam.