S trećinom ukupnog robnog izvoza Hrvatske i polovicom vrijednosti ukupnoga uvoza Grad Zagreb i u strukturi robne razmjene uvjerljivo prednjači u odnosu na sve ostale županije.

Dijelom je to objašnjivo time što se vrijednost izvoza i uvoza županija prate po sjedištu izvoznika i uvoznika pa se npr. izvoz plina s plinskih polja u Jadranu registrira u Gradu Zagrebu. No, kako se ističe u najnovijoj analizi HGK, o vanjskotrgovinskoj razmjeni županija, hrvatska je robna razmjena, uz Zagreb, jače koncentrirana na još nekoliko županija. Prvih pet županija s najvećim izvozom tako čine 56,2 posto ukupnog izvoza RH, a prvih deset čak 75,3%.

Koncentracija je kod uvoza još izraženija pa prvih pet županija uvozi 73,1% ukupnog uvoza, a prvih deset čak 84,9%. Uz to, analitičari HGK napominju značajan udio regionalno neraspoređenog dijela vanjskotrgovinske razmjene, koji kod izvoza iznosi više od deset posto, a kod uvoza 6,8 posto.  Kad je riječ o vanjskotrgovinskom saldu, tek polovina, točnije 11 županija, ostvaruje robni suficit, a među njima su najveći lani ostvarile Sisačko-moslavačka i Krapinsko-zagorska županija.

Većina županija premašila je pretkriznu razinu izvoza, a najveći rast od čak 440 posto zabilježen je u Ličko-Senjskoj te  Zagrebačkoj i Međimurskoj. Razinu izvoza iz 2008. nije dosegnulo nekoliko županija Jadranske Hrvatske (smanjen izvoz u brodogradnji) te Sisačko-moslavačka u kojoj je zbog pada izvoza prerađivačke industrije lani došlo do pada izvoza ispod pretkrizne razine.