U posljednjih pola godine percepcija rizika Hrvatske primjetno je pala: premija osiguranja od kreditnog rizika, 'CDS spread', snizila se 70 bodova na 145 baznih bodova krajem lipnja, a trend je nastavljen i kasnije.

Taj je pad značajan jer je država posljedično od domaćih investitora uspjela posuditi tri milijarde kuna uz tek 3,3 posto prinosa na rok od 15 godina početkom srpnja pohvalivši se "iznimno povoljnim" uvjetima financiranja. Pad percepcije o rizičnosti države traje posljednjih godinu i pol tijekom kojih se Hrvatska polako približava zemljama srednje i istoče Europe, no razlike su i dalje velike. 

Stabilni unatoč politici
"Premija rizika jako se smanjila što odražava napredak u fiskalnoj prilagodbi i jačanje rasta. Pad 'spreadova' zapravo je poboljšanje rejtinga od strane tržišta", kaže viceguvergner HNB-a Vedran Šošić. Sužavanje spreadova primjetno je od početka 2016. kada su na vidjelo izašle prve brojke o smanjenju manjka u državnoj blagajni i ubrzavanju ekonomije.  Vrijedi primijetiti da premija rizika nije skočila čak ni na prošlogodišnju političku nestabilnost već su se pozitivna kretanja nastavila, a svoj obol ove je godine ponajviše dala finalna potvrda stabilizacije javnih financija izlaskom iz Procedure prekomjernog deficita (PPD). Iako je novca u financijskom krvotoku u izobilju u Europi, Šošić smatra da je pad premije rizika za Hrvatsku većim dijelom posljedica pospremanja u vlastitom dvorištu, a tek manjim dijelom zbog posljedica ekspanzivne monetarne politike. Dok domaći CDS pada, objašnjava Šošić, onaj za srednju i istočnu Europu u proteklom je razdoblju ostao uglavnom stabilan na razini oko stotinu baznih bodova.

Neslavni rekorderi
No, Hrvatska je i dalje neslavna rekorderka u premiji rizika daleko nadmašujući Rumunjsku, Poljsku, Češku, Mađarsku, Slovačku, Bugarsku i Sloveniju. Sve spomenute imaju daleko niži udio duga u BDP-u, a samo su Slovenija i Hrvatska iznad 80 posto (84,2%), a neslavni smo i rekorderi po visini rashoda za kamate od oko 3,5 posto BDP-a. Ipak, rezanje budžetskog deficita na 0,8 posto BDP-a i izlazak iz PPD-a tržišta su već nagradila, a nastavi li se to, za očekivati je i potvrdu rejting agencija. Obveže li se Vlada na uvođenje eura, i nastaviti rezati javni dug, na pragu bismo bili skupine ekonomski manje problematičnih zemalja EU.