Tehnološka inačica indeksa S&P 500 na rekordnoj vrijednosti.
Američke tehnološke dionice nakon više od 17 godina oporavile su se od pucanja dot.com balona. Tehnološka inačica S&P 500 burzovnog indeksa koji prati kretanje više od 60 najvećih tehnoloških kompanija u srijedu je porasla 0,6 posto te se zaustavio na 992,29 bodova čime je probio dotadašnji rekord iz 27. ožujka 2000. od 988,49 bodova.
Viši skok od tržišta
Američke tehnološke dionice nakon više od 17 godina oporavile su se od pucanja dot.com balona. Tehnološka inačica S&P 500 burzovnog indeksa koji prati kretanje više od 60 najvećih tehnoloških kompanija u srijedu je porasla 0,6 posto te se zaustavio na 992,29 bodova čime je probio dotadašnji rekord iz 27. ožujka 2000. od 988,49 bodova.
Viši skok od tržišta
S&P 500 Technology Index raste već deveti uzastopni dan, a tijekom ove godine tehnološke su dionice poskupjele u prosjeku 22 posto dok je ukupno tržište ojačalo 10 posto. U proteklih 17 godina u tom se sektoru mnogo toga promijenilo. Uspon dot.com balona započeo je sredinom 90-ih godina kada su investitori na financijskim tržištima još bili opčinjeni internetom i njegovim potencijalima. No, precijenjene dionice tadašnjih tehnoloških dionica slomile su se u proljeće 2000. godine, a specijalizirani S&P 500 indeks srušio se u sljedeće dvije godine za 80 posto. Prije 17 godina najvrednije kompanije u tom sektoru bile su Cisco i Microsoft, a danas su to Apple i Alphabet.
Tehnološke su kompanije 2000. doprinosile s 15 posto u ukupnim prihodima kompanija iz sastava S&P-a 500, iako su činile trećinu dionica iz njegova sastava. Danas čine 23 posto sastava indeksa, ali su zaslužne za više od četvrtine prihoda.
I dalje nisu preskupe
Međutim, dok je Facebook ove godine na burzi skočio 43 posto, a Apple 30 posto, dio analitičara i investitora s pravom se pita jesu li američke tehnološke dionice postale preskupe. Naime, za dionice iz sastava tehnološkog S&P-a 500 u lipnju je trebalo platiti 19 dolara za dolar njihove zarade. To je najviše vrednovanje od 2007. i izbijanja globalne financijske krize.
No, to je i dalje vrlo povoljno u odnosu na vrhunce dot.com balona kada su u prvom tromjesečju 2000. investitori plaćali 73 dolara za dolar zarade tadašnjih internetskih zvijezda. “Daleko smo od tadašnjih vrednovanja. Dio kompanija, poput Netflixa i Amazona, ima visoke valuacije, ali većina i dalje nema”, ističe za Financial Times Jim Tierney, glavni investicijski direktor u fondu AllianceBernstein.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu