Čak se suvremena psihologija zabavila pitanjem zašto je baš ovaj modni dodatak postao statusnim simbolom i ‘mračnim predmetom želja’ te se skovao i termin ‘bagology’. S njihova se gledišta, kažu, iz načina na koji žene nose torbicu može saznati puno o njenom karakteru. Ne ulazeći dublje u tu problematiku, već je s površine jasno da osim što su neosporivo nužne i praktične, torbe danas dolaze u toliko različitih varijanti, oblika, dizajna i boja da je gotovo nemoguće izbjeći pretvaranje u strastvenog kolekcionara. Pritom nema većeg zadovoljstva od onog kada se dođe do kakvog unikatnog ili primjerka iz ograničene linije.

Na sreću, danas postoje mladi i odvažni dizajneri koji ruše granice i inovacijama kreiraju vrhunske modele. Hrvatsko se tržište svojom originalnošću po tom pitanju nimalo ne razlikuje od ostatka svijeta.

Iza imena Kesa stoje 23-godišnje studentice matematike i građevine iz Splita, Nikolina Pleić i Matea Markota, a ideja za pokretanjem vlastite linije torbi došla je spontano i uz kavu.

“Željele smo izraditi platnene torbe koje bi bile jednostavne i praktične, a opet originalne i dostupne svima. Počele smo 2014. i nedugo nakon uspješne prve kolekcije torbi, ponudu smo proširile i ruksacima. Šivati i krojiti učile smo usputno – jedna od druge ili pak od naših majki”, ispričale su za Poslovni dnevnik. Ime Kesa odabrano je jer se ova riječ u Splitu koristi za sve, od obične plastične vrećice do platnenog cekera.

“Najčešće koristimo pamučne tkanine u kombinaciji s eko kožom kako bi dobile praktične ruksake koji se lako održavaju. U ljetnoj sezoni koristimo prozračnije materijale i jutu. Težimo tome da ruksaci budu praktični, a ujedno i jednostavni za napraviti. Ovo drugo nam, doduše, često ne pođe za rukom”, saznali smo. 

Kupci koji traže neki od modela Kese vrlo su raznoliki, no većinom prevladavaju mlađe generacije, a i bazirane su na online prodaju, što jednim dijelom isto utječe na profil kupaca. Ruksake naručuju i izvan Hrvatske, najčešće Europe, ali Kese su se slale i na druge kontinente. Pleić i Markota kažu da ih veseli kada njihov dizajn i trud zavole ljudi različitih stilova. Uz to, posebna je nagrada kada se prepozna da je svaki komad ručno izrađen jer je to trenutak u kojem se njihov trud, kažu, isplati i što ih potiče da i dalje rade.

Trenutno su fokusirane na dizajn i izradu nove ljetne kolekcije, a već neko vrijeme planiraju i liniju platnenih torbi s ilustracijama mladih kreativaca. U izradi je i web stranica Kese, zamišljena kao spoj web shopa i bloga. Kesa se može pronaći i na različitim umjetničkim i dizajnu posvećenim festivalima koje osim kao prodajni kanal cijene i kao priliku da se, u dobroj atmosferi, predstave i druže sa svojim kupcima. 

“Današnja modna scena u Hrvatskoj dosta je napredovala u odnosu na vrijeme kad smo mi tek počinjale s radom. Sve se više pazi na materijale od kojih su ruksaci izrađeni, ljudi traže originalan dizajn, a važno im je i da su ruksaci ručno, a ne masovno proizvedeni. Sve se manje cijeni takva moda, kupci su osvijestili kako veliki modni lanci jednostavno ne posluju održivo. Jedan od faktora koji je nama možda i najvažniji u prodaji je činjenica da je svaki naš ruksak ručno izrađen od nule i to da smo ih, s guštom, izradile baš nas dvije. To je vrsta transparentnosti koju veliki modni lanci jednostavno nemaju jer proizvodnju prebacuju na istok u potrazi za jeftinijom radnom snagom”, istaknule su Pleić i Markota. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Od recikliranog materijala izrađivati interesantne predmete koji ispunjavaju kriterije estetike, autentičnosti i suvremenog dizajna bila je misao vodilja kojom je dizajnerica i grafičarka Barbara Falica prije pet godina kolegicom Ivom Mosner pokrenula zagrebački brend torbi Gooma.

“Željela sam izraditi uporabne predmete, suvremenog dizajna, a da to bude nešto novo na tržištu. Gumu kao materijal sam odabrala jer pruža raznovrsne mogućnosti i poigravanje s ovim materijalom me dovelo do nečeg neočekivanog. Svakog dana stvarala sam nešto novo i jedinstveno, te je logičan slijed bio da svom projektu nadjenem ime upravo Gooma, nakon čega je od korištenih i odbačenih jedara nastao brand Yedro, a od starih i istrošenih poštanskih vreća pokrenula sam i brend torbi nazvanih Poshta”, ispričala je Falica za Poslovni dnevnik.

Resursi koje koristi za kreiranje predmeta od gume, bilo da riječ o torbama, potovima (posude, op.a.) za cvijeće, remenju ili nakitu probušene su i stare zračnice guma. U ostala dva brenda torbi, kako je navela, također koristi isključivo reciklirane materijale, a svaka je kolekcija limitirana.

“Volim jednostavne, lijepe stvari i pametan dizajn. Svi su predmeti nastali metodom recikliranja koja se zove ‘upcycling’. Tu se ne radi o tradicionalnom recikliranju u kojem se materijali, kao plastika i papir, postepeno uništavaju i koji mogu biti nanovo iskorišteni samo ograničeni broj puta. Upcycling pretvara otpad i otpadni materijal u proizvode veće vrijednosti”, nastavila je.

Kaže i da stare, probušene zračnice vide kao sirovine za zbrinjavanje, a ne otpad te da takav pogled jamči i da postizanje najvećeg cilja – ekološki osviještenog dizajna. Falica kaže i da želi smanjiti količinu odbačenih stvari, i to planiranjem potencijalnog recikliranja ili prenamjene nekog proizvoda na kraju svog vijeka, a ‘designing out waste’ je pojam vezan uz taj proces.

“Većina današnjih kupaca podliježe masovnim trendovima, ali sam iznimno ponosna što su priče Gooma, Yedro i Poshta prepoznate i tražene. Ovi su proizvodi namijenjeni su kreativnim i maštovitim ljudima, koji su ekološki osviješteni i koji žele nositi nešto jedinstveno te se na neki način razlikovati od ostalih”, poručila je dizajnerica.

Hrvatsko je tržište bilo ono s kojeg je krenula, ali za Goomu, Poshtu i Yedro za sad je još premalo, smatra Falica. Kupuju ih dosta i turisti, ali u današnje vrijeme je svima koji proizvode slične proizvode tržište zapravo postalo globalno. Zahvaljujući društvenim mrežama i raznim internetskim platformama, tržište je cijeli svijet.

“Vjerujem da u Hrvatskoj postoji trend da se na prvo mjesto stavlja originalni izgled, iako ga prati mali broj ljudi. Većina i dalje prati masovnu modu i kopiraju jedni druge. Prema prodaji svojih brendova vidim da su stranci osvješteniji kad saznaju da radim s recikliranim materijalima, više cijene i prepoznaju originalnu ideju. Generalno gledano, stranci imaju više hrabrosti kreativno se izraziti, izgledati drugačije od drugih. Rekla bih da je većini Hrvata bilo važnije uklopiti se u postojeće okvire nego izraziti na drugačiji način, ali i to se polagano mijenja na bolje. Unikatna proizvodnja i limitirane kolekcije prkose masovnoj proizvodnji, koja je nezaustavljiva, ali koja je i dovela do porasta količine otpadnog materijala i guši naš planet”, poručila je na kraju sugovornica.