Ministarstvo poljoprivrede objavilo je novi Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima koji propisuje uvjeti uvoza i izvoza voća i povrća te način provođenja inspekcijskog nadzora i kontrole usklađenosti s tržišnim standardima. Pravilnik je na snagu stupio u subotu, a novina u odnosu na dosadašnji je uvođenje inspekcijskog nadzora i kontrole više vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja, nego dosad.  

Pravilnikom se uvodi još jedna novost – naknada za inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti s tržišnim standardima prilikom uvoza iz trećih zemalja od sad iznosi 2000 kuna za svaki obavljen inspekcijski nadzor ili kontrolu i svaku pojedinu vrstu voća i povrća. Dosad je naknada za kontrolu usklađenosti iznosila 90 kuna.

Domaći voćari i proizvođači povrća, očekivano, pozdravljaju ovu mjeru kojom se želi smanjiti uvoz i bolje kontrolirati što se uvozi, no sumnjaju da će rast troškova uvoznici i trgovci prebaciti na krajnjeg potrošača. Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice kaže kako je ovom mjerom Ministarstvo pokazalo da ima alate i može, kad hoće, pomoći domaćim proizvođačima.

Pomno biran tajming

Mjera se odnosi na uvoz iz trećih zemalja, a ne i iz zemalja EU, jer prema pravilima ZPP-a to nije moguće. Upravo sad na naše tržište iz uvoza stižu ogromne količine lubenica, dinja, rajčice, nektarina, breskvi i dr. Ivković, smatra kako je stroža kontrola tržišnih standarda dobra, no da se ipak treba raditi na boljoj kontroli kvalitete robe.

Povrće:

Uvoz: 149.963 tona / 115,97 milijuna eura

Izvoz: 35.041 tona / 22,44 milijuna eura     

“Mi smo nekada na kvalitetu kontrolirali čak i banane, pa se gledalo koliko je u njoj vitamina, minerala i slično. Takve kontrole obično traju po nekoliko dana, pa bi i danas to bila dobra mjera da se utječe na smanjenje uvoza”, kaže. Dodaje kako je dobro što je povećana cijena inspekcijskog nadzora, no sumnja da će uvoznici i trgovci taj trošak prebaciti na potrošače, te da neće imati bitno utjecaja na smanjenje uvoza.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prema odredbama novoga Pravilnika, fitosanitarna inspekcija Ministarstva kontrolirat će i voće i povrće koje se uvozi iz trećih zemalja, a koje podliježe samo općem tržišnom standardu, a to su:  trešnja, višnja, malina, kupina, ribiz, borovnica, brusnica, aronija, lubenica, dinja, tikvice, krastavac, patlidžan, kupus glavati (bijeli i crveni), kelj, cvjetača, luk (crveni i srebrenac), poriluk, mrkva i celer korjenaš, kažu u Ministarstvu.  Dodaju kako sve vrste voća i povrća moraju biti u skladu s općim tržišnim standardom, dok određene vrste voće i povrća zbog svoje specifičnosti podliježu i  posebnim tržišnim standardima – to su: jabuke, agrumi, kivi,  lisnata salata, endivija kovrčavog i ravnog lista, breskve i nektarine, kruške, jagode, slatke paprike, stolno grožđe i rajčice. 

Voće:

Uvoz: 196.177 tona / 172,52 milijuna eura

Izvoz: 79.136 tona / 37,99 milijuna eura     

Ne trulome i nezrelom

Da bi se neko voće i povrće moglo uvesti ono mora ispuniti minimalne zahtjeve kakvoće. To znači da, primjerice, plodovi moraju biti: neoštećeni, zdravi, isključuju se plodovi koji su zbog truljenja ili kvarenja neprikladni za potrošnju, čisti, gotovo bez vidljive strane tvari i štetnika te bez oštećenja uzrokovanih štetnicima, kao i prekomjerne vanjske vlažnosti ili stranog mirisa i/ili okusa. Isto tako, stanje plodova mora biti takvo da izdrže prijevoz i rukovanje, stignu na odredište u zadovoljavajućem stanju, a plodovi moraju biti dovoljno razvijeni, ali ne previše razvijeni, a voće mora imati zadovoljavajuću zrelost i ne smije biti prezrelo i slično.