Prijedlog nacrta plana o rješavanju statusa Kosova, što ga je koncem prošlog tjedna predočio izaslanik generalnog tajnika Marti Ahtisari predsjedniku Srbije Borisu Tadiću (premijer Vojislav Koštunica odbio je sastati se s njime) naišao je na jednodušno odbijanje jer u njemu prepoznaju put do potpune neovisnosti Kosova, čemu se Srbija odlučno protivi. Predsjednik Tadić je priopćio Ahtisariju već poznato stajalište Srbije prema kojemu Beograd nikada neće priznati neovisnost Kosova, dok je premijer Koštunica Ahtisarijev prijedlog nazvao nelegitimnim. Ministar vanjskih poslova Vuk Drašković izjavio je kako je Ahtisari zamijenio tezu tako što se umjesto statusom Kosova bavi statusom Srbije. Inače, Srbija se poziva na međunarodno pravo i povelju UN o nepovredivosti granica i oslanja se na podršku Rusije i njezina predsjednika Vladimira Putina prema kojemu Rusija, kao stalna članica Savjeta sigurnosti UN, neće prihvatiti nijedan prijedlog o kojemu Srbija i Kosovo ne postignu dogovor. U srbijanskim medijima zapažen je pesimizam nakon izjave ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova, koji je objasnio kako Putin nije nikada rekao da će Rusija uložiti veto u Vijeću sigurnosti, koji u konačnici odlučuje o statusu Kosova, što Srbija inače očekuje od Rusije. Posjeta Ahtisarija došla je za srbijansku vlast u najgorem mogućem političkom trenutku jer poslije održanih parlamentarnih izbora još se nisu stekli cjeloviti uvjeti za sazivanje novog parlamenta (Republička izborna komisija, poslije intervencije Vrhovnog suda, odredila je da se ponove izbori na šest izbornih mjesta, i to 8. veljače) tako da osim predsjednika države sada ne postoje validni najviši državni organi koji bi mogli zastupati službeno stajalište Srbije u predstojećim pregovorima s albanskom stranom s Kosova, početak kojih je zakazan za 12. veljače. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Slobodan Vučetić smatra da postojeća Vlada ima puni legimitet kada su u pitanju tako krupna pitanja, kao što je status Kosova, te da i novi saziv može donositi legitimne odluke, bez obzira što izbori praktično još nisu završeni.

Predsjednik Srbije Boris Tadić je za ponedjeljak pozvao na razgvor lidere političkih stranaka koje su ušle u parlament da se utvrdi tko će zastupati Srbiju u pregovorima. Srpska radikalna stranka Tadićev poziv stranačkim liderima smatra “besmislenim” i traži hitno sazivanje sjednice parlamenta koji bi trebao donijeti “trezvene, ozbiljne i jasne” odluke najvišeg državnog organa, u odnosu na Ahtisarijev plan. Savjetnik premijera Srbije Aleksandar Simić izjavio je da bi bilo “izvanredno” kada bi se novi saziv parlamenta sastao prije nastavka pregovora o Kosovu kako bi bio formiran legalan pregovarački tim. Prema Ustavu, novi saziv se može sazvati verifikacijom dvije trećine njezinih poslanika. Do 2. veljače stranke koje su ušle u parlament bile su u obvezi da dostave popis svojih poslanika, što znači da bi se tijekom tjedna mogla održati sjednica republičke skupštine. Ne isključuje se ni mogućnost da bude sazvana sjednica dosadašnjeg saziva ako ne uspije konstituiranje novog, jer postojećim poslanicima istječe mandat verifikacijom novih. Od političkih stranaka koje su ušle u parlament jedino koalicija LDP, GSS, LSV, koja ima 15 poslanika, spremna je priznati neovisnost Kosova. U krugovima analitičara Ahtisarijev plan različito se tumači. Jedni ga vide kao put koji Kosovo postupno vodi prema neovisnosti, dok drugi smatraju kako nacrt može pretrpjeti promjene. Zapaženo je izlaganje povjesničara Slavenka Terzića, pogledi kojega su bliski radikalima. Prema njemu, međunarodna zajednica se u posljednjih 20 godina okomila na Srbiju i srbijanski narod, ugrožavajući njezinu teritorijalnu cjelovitost.