Dvomjesečni ljetni predah aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija započeo je prije tjedan dana, a osim što su je to već ranije predviđeno kalendarom izdavanja, i dinamika punjenja proračuna sugerira razmjerno komfornu situaciju.

Prema neslužbenim preliminarnim podacima, tekući su se prihodi, u prvom redu porezni, u prvom polugodištu ostvarili i nešto bolje od očekivanja. Najizdašniji izvor poreznih prihoda, PDV, u prvih šest mjeseci proračunu je donio 5 posto više nego lani. To je poboljšanje tempa u odnosu na prve mjesece ove godine, koje se dijelom sigurno može pripisati sve boljim pokazateljima turističke predsezone.  Sredinom prošle godine utržak od PDV-a dosegnuo je nepunih 20,5 milijardi kuna, dok je ove godine skor bio oko milijardu kuna jači.

Kako je, ponajprije zbog turizma, druga polovica godine u pogledu PDV-a i osjetno izdašnija (lani ga je u drugom polugodištu naplaćeno gotovo pet milijardi više nego u prvom), a i naznake 'špice' turističke sezone su obećavajuće, rast prihoda od PDV-a i na razini cijele godine ne bi trebao biti manji od pet posto, što bi značilo oko 2,5 milijarde kuna više. Tome zacijelo neće odmoći ni činjenica da je s početkom srpnja konačno zaokružen projekt fiskalizacije.  

Polugodišnje punjenje proračuna na neki je način i prva kontrolna točka fiskalnih učinaka porezne reforme. Usporedno s poreznim rasterećenjem rada i dohodaka te inputa za proizvodnju, ona je početkom godine donijela određene promjene u oporezivanju tzv. drugog dohotka te vraćanje standardne stope PDV-a na ugostiteljske usluge, čime je dio poreznog tereta zapravo prebačen na nerezidente koji u nas kroz turizam značajno participiraju u toj potrošnji.  

Kao očekivana posljedica rasterećenja dohodaka, prihodi od tog poreza bili su 9 posto manji nego u prvom polugodištu lani, što je u skladu s projekcijama. Istodobno, rast zaposlenosti i plaća, ali i uvođenje plaćanja doprinosa za određene kategorije tzv. drugog dohotka koje su prije bile izuzete te obveze, rezultiralo je 4 posto izdašnijim prihodima od doprinosa nego lani.

U slučaju poreza na dobit, kojega je sredinom godine bilo naplaćeno 16 posto više nego lani, međutim, polugodišnji će se skor vjerojatno pokazati varljivim. Rast tog poreznog prihoda u dobroj mjeri odražava prijenos dinamike i poslovnih rezultata iz prošle godine, a u međuvremenu se dogodio slučaj Agrokor s nemalim utjecajem na profite i poduzetnika i banaka.  Kako bilo, punjenje proračuna u cjelini za Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta potvrda je dobroga smjera porezne reforme. Prema njemu, koliko god su pojedine interesne skupine negodovale zbog 'ugostiteljsko-turističkog' PDV-a, sigurnosnu rentu Hrvatska je mogla i trebala iskoristiti i koju godinu prije.