U Hrvatskoj nam često nedostaje druge perspektive. Pomalo je ne želimo, a pomalo nismo ni svjesni da uopće postoji. To je ovdje pravilo za mnoge stvari, izuzev vizualne umjetnosti. U njoj se sve više cijeni makro perspektiva. I dok se u industriji, pravosuđu, državnoj administraciji i sportu robota pribojavamo, vizualni su umjetnici objeručke prigrlili one leteće – dronove, i hrabro zakoračili u svoj pandan Industrije 4.0. Tako je bez dronova za snimanje iz zraka danas u Hrvatskoj postalo nemoguće napraviti ijedno snimanje. Rekli bismo, na sreću hrvatskog turizma i njegove globalne promidžbe, koja je time postala vizualno atraktivnija nego ikad.

Branko Drakulić, suosnivač portala Snimanje.hr te profesionalni snimatelj i dron operater kaže da su letjelice u njegov posao tijekom posljednjih pet godina donijele potpunu revoluciju. “Kadrovi sa zemlje su već viđeni, a sve što je novo i drugačije pobuđuje pažnju i zato se traži. Dronovi su u tom smislu donijeli potpunu revoluciju”, kaže Drakulić. Navodi da se sam počeo baviti snimanjem iz zraka prije pet godina. Tada mu, kaže, ljudi nisu vjerovali što radi. Prepričava kako ga je u Zagrebu jednom prilikom legitimirala policija. Pojasnili su mu da ih je nazvala jedna gospođa koja je tvrdila da joj oko zgrade kruži “leteći tanjur”. “Od tada su stvari značajno napredovale pa tako danas nitko ne prijavljuje male zelene kad vidi drona. Unazad dvije godine to je postalo normalno ne samo široj populaciji već i raznim industrijama koje inače koriste usluge snimanja, a ove godine više nemam potrebu se reklamirati jer posla ima na pretek”, kaže Drakulić. U branši kruže razne teorije o tome koji je događaj pomogao širokoj popularnosti snimanja iz zraka. Vjerojatni pobjednik je izložba fotografija snimljenih iz zraka “National Geographic – Hrvatska iz zraka” Davora Rostuhara. Izložba je, sa svojih 200 fotografija, gostovala u HDLU u Zagrebu, kružila rivama i trgovima 19 naših gradova te predstavljala Hrvatsku na sajmu EXPO 2015. godine. Pogledalo ju je 1,2 milijuna ljudi te je po tome do danas najposjećenija hrvatska izložba fotografija.

Dakako, napravljena pomoću dronova. Tihomir Šašić, pokretač najveće hrvatske konferencije o dronovima, Dronefesta, i voditelj poslovanja s bespilotnim letjelicama u IN2 grupi kaže da je sve što se snima iz zraka atraktivnije od onoga što se snima kamerom na zemlji. “Svi su zainteresirani da dobiju tu novu perspektivu i zato je sve više tvrtki koje se bave snimanjem iz zraka”, kaže Šašić. Za biznis s dronovima lani su kod nas bile registrirane 134 tvrtke. Ove godine ih je 340. Broj dronova u Hrvatskoj u međuvremenu skočio je na 6500. Sve dalje brojke su još veće. U branši se procjenjuje da će u idućih deset godina globalni biznis s dronovima vrijediti 100 milijardi eura, a EU, uključujući Hrvatsku, želi četvrtinu tog tržišta. S dronovima se danas snimaju filmovi, vjenčanja, oranice, dimnjaci, groblja, odlagalište otpada i druga infrastruktura. Na webu se brojne tvrtke reklamiraju videom arheoloških nalazišta, prirodnih ljepota i gradova. Na njih dodaju 3D vizualizaciju. Iz toga je iznikla cijela niša snimanja iz zraka postojećih nekretnina koje su na prodaju kao i onih koje će tek biti izgrađene. Dražen Tomić, osnivač Tomich Productionsa kaže da je uz desetak projekata snimanja iz zraka za korporativne klijente napravio i jedan vlastiti turističko-promotivni video. Pojašnjava da je u pravilu za spot koji traje od tri do pet minuta zbog atraktivnosti poželjno imati 30 sekundi snimke iz zraka. “To je posebno izraženo u turizmu gdje su pejzaži predivni, a traže se snimke hotela iz zraka, plaža ili turističkih destinacija. Moj osobni projekt bio je snimanje iz zraka Jadrolinijinog trajekta Brač za potrebe moje emisije ICTbusiness.TV-a”, kaže Tomić. Cijeli video je snimljen u tri dana, a da bi ishodio sve potrebne dozvole potroši je tri mjeseca na dopisivanja. “Nije tu samo pitanje DGU-a, već ne možete snimate trajekte bez dozvole Jadrolinije kao i kapetana”, kaže Tomić. Dodaje da se operativno, i kad se krene u snimanje, pojave brojna pitanja. Možda na površini pušika lagani vjetar, ali 30 metara u zraku on može biti prejak da bi dron mogao obaviti kvalitetno snimanje. “Kad snimam uvijek idem u tandemu. Jedan snima, a drugi upravlja dronom. Ovaj koji prati kadar upozorava pilota i korigira. To je slučaj kod manjih dronova. Kod većih, koji imaju šest do osam elisa, te su funkcije uvijek odvojene. Takvi dronovi imaju duple komande i jedna osoba mora pilotirati, a druga upravlja kamerom”, kaže Tomić.

Branko Drakulić, suosnivač portala Snimanje.hr kaže da za sve koji se bave snimanjem iz zraka ove će godine biti izazov usvojiti novu tehnologiju, 360 video, koji pokazuje svih 360 stupnjeva slike oko neke točke. Drakulić je prije tri godine radio film Discover Krka za Nacionalni park Krka. Sada se priprema napraviti novi dio, a ističe da razmišlja i o verziji 360 videa. “Danas više nema turističkog filma bez barem jednog do dva kadra iz zraka. U Zagrebu ću narednih dana raditi dva turistička filma iz zraka od kojih će jedan biti domaće, a drugi strane produkcije”, kaže Drakulić. Danas takve, ali amaterske uratke u svom angažmanu rade turisti. Koriste vlastite dronove kako bi imali atraktivne fotografije za Facebook i neobične videe za YouTube. No, taman pred prošlo ljeto hrvatska administracija to je zabranila. Danas turisti koji snimaju s dronovima, čak i za vlastite potrebe, krše hrvatske propise. Zanimljivo, ali kad se već u eri digitalne transformacije svog posla dronova ne pribojavaju snimatelji, znači oni kojima od toga ovisi egzistencija, onda se država pobrinula da složi pravilnik koji će uvesti niz ograničenja u snimanje iz zraka. Profesionalni snimatelji slažu se da je regulativa nužna, ali ne i da mora biti baš takva. Branko Drakulić iz Snimanje.hr-a kaže da regulativa mora biti stroga zbog sigurnosti građana. Pojašnjava da prema profesionalcima nadležne službe reagiraju relativno brzo pa se sve dozvole mogu dobiti u prilično kratkom roku, sedam do osam radnih dana. No, i dalje proces dobivanja dozvola za snimanje iz zraka nije jednostavan s obzirom na to da je zračni prostor jako rascjepkan. “Imao sam slučaj gdje sam u središtu Zagreba dizao drona. Imao sam sve dozvole. No, na jednom krovu u svojoj privatnosti gola se sunčala jedna gospođa. Dakako, bila je ljuta na nas tako da ima razloga zašto je važno imati regulativu”, kaže Drakulić.

Da je to važno smatra i Dražen Tomić iz Tomich Productionsa. No, on smatra da bi regulativu trebalo prilagoditi realnim okvirima i poraditi na njenoj stvarnoj provedbi. Navodi da je ovako, nakon što je neko vrijeme mogao koristiti svog DJI Phantoma za određena snimanja, doživio da Državna geodetska uprava i Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo postrože regulativu i tu stvore nepotrebne probleme. Tomić kaže da se sada očekuje da se to izmijeni i da postoje neslužbene najave u tom smjeru. Pojašnjava da je prema postojećoj regulativi zabranjeno koristiti dronove s četiri ili manje elisa za snimanje iz zraka. To isključuje čak i neke profesionalne dronove čija se cijena penje na 50 tisuća kuna, a i proces se dodatno birokratizira, jer dozvole za snimanja mogu dobiti samo tvrtke koje se registriraju pod određenim NKD-om za snimanje iz zraka iako već imaju NKD koji pokriva proizvodnju audio-vizualnih djela. “Mislim da bi pravilnik trebalo izmijeniti da bude kao u Belgiji. Tamo postoji dozvola za letenje dronom, odnosno certifikat. Nije jeftin. Stoji blizu pet tisuća eura, ali dopušta svima onima koji su završili odgovarajući tečaj i imaju certifikat, da snimaju iz zraka. Ako ste nešto pogriješili, imate osiguranje koje pokriva štetu ali i morate odgovarati. Kao da vozite automobil, brod ili zrakoplov”, kaže Tomić. Kao i na mnogim drugim područjima, država je naprasno birokratizirala područje koje pruža priliku za razvoj biznisa. Tome unatoč, taj se biznis nastavlja dalje snažno razvijati. “Upravo sam se vratio sa snimanja posjeta ekipe Top Geara Zadru. Snimao sam to iz zraka i jedino što mogu reći je da se svaki put iznenadim koliko je Top Gear popularan i to samo pokazuje kakvu odličnu turističku promociju smo opet dobili, a u njoj svakako treba biti mjesta i za snimanje dronovima”, zaključuje Drakulić.