Nakon otvaranja prva dva vjetroparka u Srbiji, kompanija MK Fintel Wind najavila je da će u srijedu 14. lipnja, početi izgradnju trećeg, nazvanog Košava, u Izbištu kod Vršca. To će biti najveća investicija u obnovljive izvora energije (OIE) u Srbiji. Od 2010. godine, kada je prvi put u Srbiji uspostavljen pravni okvir s poticajnim mjerama, do svibnja ove godine, izgrađeni su novi objekti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ukupne instalirane snage od oko 90 megavata.

Među njima je 68 malih hidroelektrana ukupne instalirane snage oko 44,421 megavata i 6 malih hidroelektrana instalisane snage 4,375 megavata koje imaju status privremeno povlaštenog proizvođača energije, zatim 106 solarnih elektrana snage 8,786 megavata; 3 vjetroelektrane snage 17 megavata i 6 vjetroelektrana koje su stekle status privremeno povlaštenog proizvođača ukupne snage 482,86 megavata.

Čista energija u prometu
Izgrađeno je i 9 elektrana na bioplin ukupne snage oko 10,332 megavata, dvije takve elektrane stekle su status privremeno povlaštenog proizvođača ukupne snage 2,635 megavata. Instalirano je i 9 kogeneracijskih postrojenja ukupne instalirane snage oko 10,948 megavata. Srbija od ukupno raspoloživog tehničkog potencijala obnovljivih izvora energije već koristi 35%. Ministar energetike Aleksandar Antić vjeruje da neće doći u pitanje ispunjavanje obveze da do 2020. godine Srbija dosegne udjel od 27% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije, jer je trenutno između 23 i 24%.

"Imamo sada 17 megavata iz vjetroparkova, a u različitim fazama realizacije projekata imamo još 483 megavata. Obnovljiva energija, energetska učinkovitost, korištenje čiste energije i u prometu naši su prioriteti", kaže Antić. Ljubinko Savić, zamjenik tajnika Udruženje za energetiku i energetsko rudarstvo Privredne komore Srbije, kaže za eKapiju da će se postavljeni nacionalni ciljevi za izgradnju novih kapaciteta iz obnovljivih izvora prije svega realizirati putem vjetroelektrana.

Domaće biogorivo
"Kada govorimo o solarnim elektranama, mjere poticaja država propisuje samo za prvih 10 megavata.  Kvota je već popunjena i nije za očekivati da će biti povećanja kvote do kraja 2018. godine, dokad važi Uredba o poticajnim mjerama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i iz visoko učinkovite kombinirane proizvodnje električne i toplotne energije", objašnjava Savić. "Kada govorimo o OIE-u u prometu, potrebno je što aktivnije raditi na stvaranju uvjeta kako bi se zaposlili domaći resursi za proizvodnju biogoriva, ali i za njihovo stavljanje na tržište.  

Time bi se povećalo k orištenje u prometu, angažirali bi se domaći resursi i ubrzao ruralni razvoj. Za dostizanje cilja od najmanje 10% OIE u bruto finalnoj potrošnji energije Srbije u prometu potrebno je razmišljati i o stimuliranju korištenja električnih vozila", navodi Savić. Prema njegovom mišljenju, najveća prepreka za veća ulaganja u obnovljive izvore energije je nedostatak početnog kapitala, koji ulagačima onemogućava da pokriju početne troškove ulaganja. Veliki problem su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi na lokacijama. 

Slovenski energetski planovi

Bez novih vjetroelektrana još sedam godina
Prema planovima slovenskog Ministarstva infrastrukture ta će država u sljedećih deset godina podići udjel obnovljivih izvora energije za samo dva posto. Čak i najambiciozniji scenariji ne predviđaju nove vjetroelektrane u sljedećih sedam godina. U Sloveniji od 2013. godine nije izgrađena nijedna vjetrenjaču, ali je počelo raditi nekoliko solarnih elektrana. Državni poticaji i subvencije za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije se smanjuju. Prema informacijama Uprave za energetiku, lani su prvi put subvencija bile manje nego prethodne godine, odnosno 0,5 posto ili 0,9 milijuna eura manje. Ukupno je lani isplaćeno 146,2 milijuna eura subvencija, najviše, odnosno 46 posto ili 66 milijuna eura za solarne elektrane. Ove godine za subvencije je izdvojeno 178,8 milijuna eura. Prosječan iznos potpore po jedinici električne energije iznosio je 145,6 eura po megavatsatu, što je tri posto manje nego 2015. Svi izvori obnovljive energije proizveli su dva posto više struje, oko osam posto potrebne električne energije u Sloveniji.