Kognitivni strojevi i roboti, umjetna inteligencija, tvornice budućnosti, digitalna transformacija, pametni uređaji, internet stvari-IoT, kontekstualno znanje i još mnogo toga označava 4. industrijsku revoluciju, a koja mijenja postojeće modele poslovanja i življenja, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji o industriji 4.0, u organizaciji tjednika Lider i tvrtke Studio 5.

Hrvatska za trendovima 4. industrijske revolucije zaostaje i 20-40 godina u odnosu na one razvijene, ocijenio je Vedran Antoljak iz tvrtke Sense Consulting, navodeći da je za neke i štedljivi pametni termostat velika ‘novotarija’. Da bi se krenulo u ovu revoluciju, potrebno je više ulagati u istraživanja i razvoj, ali i poticati inovacijski potencijal i obrazovne modele za budućnost, iz čega se iščitava i da nam je obrazovna reforma nužna. Prof. Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu upozorio je da u Hrvatskoj treba što jače i više razvijati ljudske potencijale i inovacija, zbog promjena u svijetu, pod utjecajem rapidnog razvoja i upotrebe naprednih tehnologija u gospodarstvu.

“Gubimo vrijeme u politiziranju kurikularne reforme, zna se koji su trendovi, jer i kod nas i vani mlade treba obrazovati za budućnost, a ne za tržište rada, jer je to glupost već sad, a kamoli za 10-20 godina kad brojna radna mjesta od danas neće više postojati, jer nestaju brojna proizvodna zanimanja, ljude zamjenjuju strojevi”, alarmantno će Jerbić, ilustrirajući to i podatkom da je u Hrvatskoj sad oko 300, a u Europi oko milijun robota, koji su otvorili čak tri milijuna novih radnih mjesta, povezanih sa STEM zanimanjima. “Do 2050. će u Europi uslijed 4. industrijske tehnološke revolucije, biti izgubljeno 48 milijuna sadašnjih radnih mjesta, dodao je prof. Jerbić. “Najvažnije je da shvatimo sve tehnološke promjene i da one ne mijenjaju ljude, već da njihovo znanje preusmjeravaju u druge segmente, a za što treba i drugačije obrazovanje”, kazao je prof. Tihomir Domazet.