Buduća autocesta u Srbiji, na relaciji Beograd-Čačak, dio europskog koridora 11, bit će stvorena iz pepela, nastalim od ugljena koji se koristi u termoelektranama za proizvodnju električne energije.

Prva količina od 3630 tona već je spremna u Elektroprivredi Srbije (EPS), koja pepela ima u izobilju, budući da se čak 70 posto proizvodnje struje u toj zemlji bazira na upotrebi ugljena. Milorad Grčić, v.d. direktora EPS-a, kaže da na deponijima ima čak 200 milijuna tona pepela, a godišnje ga se kao nusprodukta iz ugljena stvara šest milijuna tona. "Vlada Srbije i EPS su proteklih godina napravili pionirske korake da pepeo postane sirovina i da iz negativnog ciklusa zagađivanja uđemo u pozitivan ciklus korištenja pepela", istaknuo je ministar energetike i rudarstva, Aleksandar Antić, prema Novostima.

Da će pepeo biti 'ugrađivan' u buduće kilometre autocesta, tko god ih gradio (a dobar dio tih poslova obavljaju ili će obavljati Kinezi, op.a.), Vlada je odredila uredbom još 2015. i zbog toga se ta sirovina i čuva na odlagalištima. Dosad je s dvije termoelektrane dogovoreno da će servisirati graditelje pepelom, čime će, kazao je Antić, dostići status sirovine, kao što se već radi u Europi i svijetu. "Srbija nije dovoljno veliko tržište da bi se iskoristile sve količine pepela koje imamo pa zato i gradimo luku na Dunavu koja bi služila u riječnoj komunikaciji i budućem prijevozu toga tereta", govori ministar Antić.

U Beogradu je održana skupština ECOBA, odnosno europskog udruženja proizvođača nusprodukata iz ugljena, na kojoj je istaknuto da će to pomoći da Srbija ulovi priključak s inozemnim trendovima i iskustvima u vezi komercijalizacije pepela. Šef ECOBA-e Ivan Skidmore tom je prilikom poručio kako se nada da će za pet godina korištenje pepela u Srbiji biti povećano, i da se radi na standardizaciji u cilju veće komercijalne iskoristivosti ostataka iz ugljena.  Inače, u prvom tromjesečju ove godine, naveo je Grčić, proizvodnja ugljena pala je u odnosu na plan za 6,5 posto, zbog problema sa sanacijom klizišta u Kolubari, piše  Politika. U rudarski bazen Kolubara bit će ove godine uloženo 250 milijuna eura, što se smatra i najvećom investicijom u zemlji u 2017.