Hvarski gradski trg na kojem je u utorak održano još jedno izdanje festivala poduzetništva, obrta i OPG-a Moja poduzetna Hrvatska na jedan je dan postao svojevrsnim muzejom bogatstva i raznolikosti stoljetne dalmatinske tradicije. Od ukrasnih i uporabnih predmeta, gastronomskih proizvoda poput maslinova ulja i sireva, ali i prirodne kozmetike inspirirane mediteranskim podnebljem nekoliko je desetaka izlagača na istom mjestu okupilo sve okuse i mirise otoka.

Isključivo otočne sirovine tako koristi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Berislave Ćurčin iz Starigrada koje svoju proizvodnju temelji na kombinaciji tradicije i inovativnosti. Asortiman proizvoda od kojih njih 35 nosi certifikat hrvatskog otočnog proizvoda uključuje maslinova ulja i namaze od agruma, zatim liniju hvarskih melema i sapuna te suvenire od kamena. „Članica sam društva inovatora te dobitnica nagrade Suncokret za promociju ruralnog turizma koje mi je dodijelilo Ministarstvo turizma. Redovita sam gošća svih sajmova na koje nas Hrvatska gospodarska komora poziva, kao i brojnih manifestacija posvećenih malim i srednjim obrtnicima. Godinama smo u ovom poslu i ne planiramo prestati. Uživamo u svemu što radimo jer imamo zaista kvalitetnu priču koja zaslužuje da dođe do što šireg broja ljudi“, poručila je Ćurčin, i izvan otoka Hvara poznata po svojim zalaganjima za razvoj održive otočke zajednice. Upravo su otočke žene, napomenula je, oduvijek bile vrijedne u očuvanju baštine od zaborava.

Na stara je vremena podsjetila i pogača od smokava Hib, tradicionalno viško jelo koje je na Hvar donio Velimir Mratinić. Kako smo saznali, radi se o domaćem proizvodu koji se jeo od pamtivijeka, a svoju je popularnost sačuvao i do modernog doba. Iako primarno težačko jelo koje je omogućavalo da radnici povrate snage, moglo se pronaći i na najbogatijim stolovima gdje se posluživalo uz prošek. „Okus smokava, rakije travarice i komorača, lovora i ružmarina svakog tko ga kuša vraća u antička vremena. Nastojali smo proizvesti nešto s čime možemo biti konkurentni na otoku. Uložili smo mnogo i u dizajn, a naša je priča dobro prihvaćena. Hib se može pronaći u svim zračnim lukama u Hrvatskoj što je dobar način za svakog turista da se oprosti s našom zemljom i sa sobom ponese nešto za uspomenu. Prisutni smo i u trgovini Butiga na Visu u kojoj se mogu pronaći svi autohtoni otočki proizvodi, ali i u vinotekama. Zahvalni smo na velikoj podršci grada Visa koji nam u susret izlazi s najmom prostora po povoljnim cijenama. Iako smo mislili da je na tržištu nemoguće opstati sa samo jednim proizvodom, dosegnuli smo kvalitetu i prepoznatljivost koja je otklonila sve prepreke“, dodao je Mratinić.

Ipak, i najbolji proizvodi malih proizvođača se za svoje mjesto na tržištu nekad moraju boriti godinama. U tome je zadrugarstvo ključ uspjeha, ispričala je Ankica Dedić iz Splita koja je na Hvar došla s mikro zelenjem kao vlastitim, ali i proizvodima nekolicine svojih kooperanata. Jedni drugima otvaraju tržište te su se zajedničkim snagama povezali s velikim hotelskim i restoranskim kućama. „Biljke koje uzgajam beru se kao mladice i restorani ih otkupljuju za dekoracije i pripremu različitih salata. Povezala sam se s Ivanom Šulogom iz Donje Bistre koji je među prvima u Hrvatskoj zasadio batat. Međusobno si pomažemo u plasmanu proizvoda, povezujemo kontinentalni dio zemlje s Dalmacijom. Šulog još k tome uzgaja i pregršt egzotičnog voća i povrća tako da smo kupcima poprilično atraktivni“, kazala je Dedić. Njihove su namirnice svoj put našle i do splitske slastičarne Cukarin koja se bavi proizvodnjom sirovih kolača, pa mjesta konkurenciji nema već je naglasak na suradnji, dodaje. „Osiguravamo im sirovine za sve popularniji sektor zdrave i sirove prehrane. U ponudi imamo i hladno prešane nepasterizirane sokove bez dodanih šećera koji dolaze u voćnoj ili voćno – povrtnoj kombinaciji. Šulog ima oko sto kooperanata diljem Europe što je izvrsna prilika da ostatak svijeta upoznamo s prirodnim bogatstvom naših krajeva, a i da stanemo uz bok svjetskim trendovima kada je u pitanu gastronomija“, dodala je.

Već neizostavni mediteranski i prirodni proizvodi od samoniklog i ljekovitog bilja i na Hvaru su bili najzastupljeniji. Posebnu je pažnju plijenila Barbara Petrić čija eterična ulja lavande, kaže, imaju umirujuće djelovanje i umiruju nervozu, dok ona spravljena od ružmarina djeluju protuupalno. Blagotvorni učinak smilja poznat je odavna, kao i kadulje, a sve se izrađuje po starim recepturama. Jednako kupuju i domaći i strani gosti, potvrdila je i Marija Vodanović iz Starigrada. Ipak, za sve dalmatinske OPG-ovce turizam je najvažnija gospodarska grana, a u plasmanu im svima pomaže hvarska udruga Trim. Ljeti ne manjka festivala i sajmova na kojima mogu upoznati svoje buduće kupce, a zimski su mjeseci ionako rezervirani za pripremu nadolazeće sezone.

U sklopu festivala Moje poduzetne Hrvatske u popodnevnim satima također je održana i gastronomska manifestacija na kojoj su mladih kuhari iz kulinarskog studija Branka Ognjenovića Majstor kuhar pripremili hvarsku gregadu. Stotinu porcija ovog jela spravljenog od oslića, bakalara i kozica, domaćeg krumpira i maslinovog ulja uz dodatak mediteranskih začina podijelili su brojim stranim tustima koji su usput saznali i dosta toga o dalmatinskoj gastronomiji.