Kompanije i banke čijim se dionicama trguje na Zagrebačkoj burzi mahom su objavile financijske izvještaje za prvo tromjesečje.

Iako mnoge od kompanija, u prvom redu prehrambenih, imaju veću ili manju izloženost Agrokoru, a nemali broj ih s razlogom strepi od ishoda te krize, u rijetkim se izvješćima to zasad može iščitati, a još ih je manje izrijekom apostrofiralo rizike povezane s Agrokorom. Najizravnije je to adresirala Atlantic grupa Emila Tedeschija, izrijekom ga spominje još samo Badel 1862, a na odnose s koncernom jasno su se referirali još samo Medika i Podravka. U izvješćima npr. Kraša, Dukata, Koke, Koestlina, Zvečeva, Saponije ni slova ni brojke zasad ne odražavaju izloženost koncernu u krizi.

Osim što se Atlantic Grupa pohvalila "odličnim rezultatima u većini poslovnih segmenata i tržišta, poboljšanjem profitabilnosti te smanjenjem zaduženosti", u komentaru Uprave ističe se kako bi "rezultati bili i bolji da u ožujku nije došlo do kontroliranog smanjenja obujma poslovanja s članicama koncerna Agrokor, pojedinačno najvećeg kupca, s obzirom na njihove probleme s likvidnošću i nemogućnost podmirivanja obveza". Kažu kako su to uspjeli nadomjestiti kod drugih maloprodajnih partnera, ali nadaju se i da će pokrenuto restrukturiranje u narednim mjesecima poslovanje s Agrokorom vratiti na prijašnje razine. Ta suradnja se navodi i kao izazov u pogledu očekivanja za 2017. – rasta prodaje (sa 5,1 na 5,3 mlrd. kuna) i operativne dobiti (sa 474 na 475 mil.). Badelu 1862 prodaja je pala dva posto, a uz 3,4 milijuna kuna operativnog "plusa" iskazao je 6,8 milijuna neto dobiti.

Uprava ističe se kako poslovanje "karakterizira nestabilnost gospodarstva uslijed krize koja je nastupila u Agrokoru", ali tu tvrdnju nije popratila brojkama. U tom smislu drukčije od većine je izvješće Grupe Medika koja je, inače, ostvarila rast prodaje i prihoda uz blagi rast operativne i mali pad neto dobiti. Opisujući rizike, Uprava Medike na čelu s Jasminkom Hercegom je apostrofirala da se "kreditni rizik prvenstveno odnosi na potraživanja od kupaca te po danim kreditima", pri čemu se "od ukupnog iznosa kratkoročnih potraživanja 143,2 milijuna kuna odnosi na potraživanja od jednog poslovnog partnera i njegovih povezanih društava" koji su došli u likvidnosne probleme.

"Od ukupnog iznosa, 100 milijuna odnosi se na dani kredit osiguran založnim pravom na dionicama, a ostatak su potraživanja za prodanu robu, objasnili su te dodali kako je "proces restrukturiranja tek započeo", zbog čega je i "neizvjestan konačni ishod te je nemoguće predvidjeti nadoknadivost potraživanja".  Podravka se, pak, o utjecaju Agrokora referirala u prvom redu u opisu poslovanja segmenta Prehrane (s padom prodaje od .. %) te stanja potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja (-6%). "U okviru potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja uključena su i potraživanja od 131,8 milijuna kuna prema kupcima kojima je s 10. travnja 2017. otvoren postupak izvanredne Uprave", stoji u izvješću. Ističe se još da je kompanija "u procesu prijave tražbina, s još uvijek neizvjesnim ishodom tog postupka".

Kod ostalih kompanija dobavljača, kao i kod većine manjih banaka, u izvješćima se gotovo uopće ne razaznaju doticaji s Agrokorom. No, to ne vrijedi za velike banke, naročito Zagrebačku. Unatoč 570 mil. kuna operativnog rezultata (+8%), Zaba je iskazala 167 mil. gubitka (Grupa 153 milijuna), a u minus ju je povuklo čak 800 mil. kuna troškova vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke. PBZ knjižila je gotovo dvostruko više rezervacija nego lani, ali kod je se radi o stotinjak milijuna, pa je iskazala 271 mil. kuna neto dobiti (Grupa 342 mil.). Rezultatski pad poveziv s krizom Agrokora iskazao je i HPB kojemu se 78 mil. kuna operativne dobiti gotovo posve istopilo, a to je velikim dijelom upravo rezultat troškova rezervacija i vrijednosnih usklađenja (72 milijuna nasuprot lanjskih 41 milijun).