Prvi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj koji će se održati u nedjelju mogao bi sljedećeg tjedna donijeti snažne turbulencije na financijskim tržištima s obzirom da četvoro kandidata ima šanse za prolazak u drugi krug, pokazuju ankete. Prema posljednjem istraživanju agencije Cevipof koje u četvrtak prenosi Reuters, dvoje favorita ima nešto manju podršku nego proteklih mjeseci.

Favoritima slabi podrška

Najizglednijem novom stanaru Elizejske palače, neovisnom kandidatu Emmanuelu Macronu, podrška je oslabila za dva posto na 23 posto dok liderica krajnje desne Nacionalne fronte (FN) Marine Le Pen uživa 2,5 posto manju podršku i sada je na 22,5 posto. U slučaju da se Macron i Le Pen nađu u drugom krugu, bivši ministar gospodarstva glatko bi potukao Le Pen osvojivši 65 posto glasova. Pad podrške za dvoje favorita voda je na mlin bivšem premijeru Françoisu Fillonu koji dobiva 19,5 posto glasova, govore ankete. Kandidat krajnje ljevice Jean-Luc Melenchon i dalje jaše na valu popularnosti koja mu je skočila proteklih tjedana, a ankete mu daju 19 posto glasova. No, analitičari ističu kako su svi postoci u okviru statističke pogreške, pa svih četvoro ima šanse za drugi krug 7. svibnja.

Dodatni razlog za neizvjesnost udjel je birača koji neće izaći na glasovanje, a Cevipof tvrdi da je takvih 28 posto. To je gotovo rekordna razina i vrlo blizu postotku iz izbora 2002. kada je Jean-Marie Le Pen u drugom krugu ukrstio koplja sa Jacquesom Chiracom. Charles Lichfield, analitičar konzultantske kuće Eurasia Group, ističe za CNBC kako je nemoguće sa sigurnošću reći kako će birači uistinu glasovati. Jedino su sigurni glasovi koje u anketama dobiva Le Pen, ističe Lichfeld. “Praktički 90 posto onih koji su u anketama rekli da će glasovati za nju to će uistinu i učiniti”, smatra Lichfield.

Najveći kratkoročni rizik

Ishod francuskih predsjedničkih izbora predstavlja najveći kratkoročni rizik za EU i europodručje, kaže Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke. “Osnovni scenarij predviđa umjerenu reakciju tržišta pri čemu je blaga prednost Le Pen pred Macronom uglavnom ukalkulirana u trenutne cijene. U slučaju veće prednosti Le Pen moguće je očekivati veću volatilnost i širenje razlike u prinosima na obveznice (spread). Macron ispred Le Pen predstavlja pozitivnu reakciju tržišta i mogućnost sužavanja spreadova”, ocjenjuje Živković Matijević.
Pobjeda Le Pen ili Melenchona otvara svakako mogućnost održavanja referenduma o izlasku Francuske iz EU, dodaje analitičarka RBA. “U tom slučaju francuske obveznice, ali i cijelo financijsko tržište Europe bilo bi pod popriličnim pritiskom. Međutim, tzv. Frexit još se uvijek promatra kao ekstremni scenarij i vjerojatno nije ukalkuliran u trenutne razine prinosa, odnosno premije rizika francuskih obveznica”, zaključuje Živković Matijević.