U najizglednijoj varijanti za smjer raspleta krize Agrokora – po svemu sudeći kroz neizbježnu primjenu novog zakona o sistemskim tvrtkama – prvi put se naš državni aparat suočava s posljedicama višestrukog problema koji se zove pucanje 'balona' mjenica bez pokrića. No, isto tako kao ogledalo na drugoj strani stoji i mjenična regulativa. Ona je ovdje moguće svima išla na ruku. Točnije, Zakon o mjenici ima usvojena rješenja iz najrazvijenijih zapadnih ekonomija, a po njemu je, pak, nastala i najučestalija u pravnom prometu zadužnica.
Tako se s mjeničnim problemima gospodarstvenika do slučaja krize Agrokora država nije niti bavila. Dakle, kad su izdane mjenice bez pokrića, kao i bez podloge u robama i uslugama, što se izgleda pokazuje u slučaju Agrokora, zakon ih ne smatra pravno nevaljanima, potvrdilo nam je više pravnika. I bez podloge u robi mjenica je valjana, navodi akademik Jakša Barbić. Dodaje da mjenica ne mora imati nikakvo pokriće da bi bila valjana jer je ona odvojena od temeljnog pravnog posla. Jedino se u postupku između istih stranaka, dakle u slučaju kad nije kolala, može staviti prigovor da nije isporučena roba, a ako je indosamentom mjenica prenesena, ta je veza prekinuta. Kazneni aspekt iz mjeničnog poslovanja, kažu pravnici, otvara se tek u slučaju prijevare do čega je velik korak.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kazneni zakon ( NN br.125/2011, 144/2012, 56/2015 i 61/2015 ) u članku 279. predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina za službene ili odgovorne osobe koje u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke, ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem ili koja svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući izradbu isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem, a kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uporabi u službi ili poslovanju kao da su istiniti.
Dvije kreature koje su svojim stavovima rasturile pravni sustav i sudstvo u Hrvata!
Nisam pravnik ali evo mog stava!
Prema Zakonu o računovodstvu ( NN br.: 109/07. ) članak 6. stavak (1) Knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor. Osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je prenesena ovlast jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna.
Članak 31. stavak (3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se poduzetnik u čijim poslovnim knjigama poslovni događaji budu utemeljeni na nevjerodostojnoj dokumentaciji.
Članak 32. stavak (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 100.000,00kuna kaznit će se za prekršaj poduzetnik odnosno osoba iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona ako:
3. ne sastavlja knjigovodstvene isprave sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 5. i 6.),
4. ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige (članak 6.),
Prema Općem poreznom zakonu (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 ) članak 56. stavak (2) bilježenje podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama. Prema istom članku stavak ( 3 ) vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj.
Nadalje, činjenice u postupku se utvrđuje na temelju uredno vođenih poslovnih knjiga, te vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, a ne dokazuju se izjavama stranke. Vjerodostojnost se odnosi na one koji su dostojni povjerenja, te ne izazivaju sumnju jer im se pripisuje izvornost, a vjerodostojne isprave su one koje potpuno i istinito odražavaju nastale poslovne događaje.
Poslovni događaj, koji se dokazuje knjigovodstvenim dokumentom koji mora zadovoljiti načela urednosti i načelo vjerodostojnosti, mora biti sukladan postojećima pravnim normama i ne smije biti zabranjen.
Knjigovodstveni dokument, u pravilu, izdaje nadležno tijelo u pravnom subjektu pružatelja usluge koje je unutarnjim pravilima ovlašteno izdati i potpisati takav dokument. Vjerodostojnost knjigovodstvenog dokumenata postoji ako je poslovni događaj dokazivan dokumentima uistinu nastao, i to:
– po vrsti,
– po obujmu,
– po količini,
– po kakvoći,
– po vrijednosti.
Od knjigovodstvene isprave se istovremeno zahtjeva ispunjenje načela urednosti. Knjigovodstvena isprava je uredna ako se iz nje nedvosmisleno može utvrditi:
– mjesto njezina sastavljanja
– vrijeme njezina sastavljanja
– materijalni sadržaj.
Pod materijalnim sadržajem knjigovodstvene isprave podrazumijeva se narav, vrijednost i vrijeme nastanka opisane poslovne promjene.
U pogledu definicije pojma vjerodostojne isprave, mjerodavan je Zakon o računovodstvu ( NN br.: 109/07. ) i Opći porezni zakon (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 ). Sadržaj u knjigovodstvenoj ispravi mora, bilo samostalno ili povezan sa sadržajem drugih vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava navedenih u toj ispravi, točno, jasno i potpuno odražava činjenično stanje relevantno za određeni poslovni događaj koji ima za posljedicu knjigovodstvene promjene, a što u slučaju knjigovodstvenih isprava Tužitelja nije slučaj.
Zakon o računovodstvu ( NN br.: 109/07. ) i Opći porezni zakon (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 ) uvodi pojam istinitosti kao temeljnu odrednicu knjigovodstvenih isprava. Sadržaj knjigovodstvene isprave mora dakle zadovoljavati kriterij “unutrašnje” i “vanjske” istine odnosno između “onoga kakve stvari jesu” i “onoga kako se stvari predstavljaju”.
Knjigovodstvena isprava nije istinita (autentična) ako se njena prividna (vanjska) svojstva ne poklapaju s njenim izvornim (unutrašnjim) svojstvima. Knjigovodstvenu ispravu koja zadovoljava kriterije unutrašnje i vanjske istinitosti može izraditi isključivo isporučitelj usluge.
Gospodina Giunia kao stručnjaka za financijsko pravo će sada morati angažirati Wall Street klijenti. U poslvnom dnevniku komentare izvjesnog pravnog stručnjaka, redakcija Pd bi ga trebala više protežirati.Wid West zakoni trebaju biti na prvom mjestu.
Mjenica se prodaje uz popust i taj popust je nagrada za rizik u koji novi vlasnik mjenice ulazi. Ako novi vlasnik mjenicu ne naplati to je njegov problem. Razvili ste filozofiju oko relativno jednostavne stvari i upravo zbog vaseg filozofiranja razvio se ovaj kancerogeni patogeni sindrom gdje prodana mjenice nije iskljucivo pravo kupca nego i prijasnjeg vlasnika. Razvili ste alternativne nelogicne pravne mehanizme koji ni u jednoj normalnoj zemlji ne bi prosli parlament niti skrutinizacaju centralne banke. Zato jer popust na mjenicu Agrokora nije 5 posto kako se ona prodavala nego vjerojatno 30 posto jer rizik potrazivanja prema Agrokoru nije 5 posto nego vjerojatno 30 i vise posto kako vidimo iz situacije. Dao dragi bog da potonete svi skupa, lopovski post-komunjarski kriminalci koji ste kule od karata izgradili tudjim novcem i unistavanje drugih vasim neplacanjem i manipulacijom zakona. Drop dead!! Pa ce svima biti bolje kad zlo crkne.
Uključite se u raspravu