Kakva je uloga klastera u Hrvatskoj i hoće li ih država nastaviti razvijati, pitanje je kojim će se baviti specijalizirani skup o klasterima kao alatu za jačanje konkurentnosti, a koji će se za tjedan dana održati u Dubrovniku. U ovom trenutku, naime, iz samih klastera ne skrivaju da su u nedoumici hoće li se u Hrvatskoj nastaviti razvoj 13 postojećih klastera konkurentnosti, za čiji rad u ovogodišnjem proračunu, naime, nije predviđena niti jedna kuna.

CEKOM-i ili klasteri
Medijski svu pozornost s klastera trenutno odvlače Centri kompetencija (CEKOM), no, kako primjećuje Marijan Kavran, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora i direktor Hrvatskog drvnog klastera, jedan od uvjeta da bi odabranih 34 projekta ušli u drugi krug tog EU natječaja za ukupno 786 milijuna kuna  bila je njihova uključenost u klastere konkurentnosti.

No, budući da već više od godinu dana nemaju pristup do Vlade i resornog Ministarstva gospodarstva, u klasterima konkurentnosti pitaju se kakav je njihov daljnji status. Za razliku od ostalih zemalja, u kojima su klasteri osnivani inicijativom samih poduzetnika poput Italije ili po nalogu država kao što je slučaj u Njemačkoj, u Hrvatskoj je klasterska politika bila neorganizirana, pa danas postoje operativni klasteri, koje su organizirale sektorski zainteresirane tvrtke posljednjih petnaest godina, a s pripremom Strategije pametne specijalizacije od 2013. su osnivani klasteri konkurentnosti.  Za razliku od operativnih, u klastere konkurentnosti uključuju se uz poduzetnike i lokalne vlasti, te akademsku zajednicu.

Zbog toga su, kaže Kavran,  klasteri konkurentnosti više usmjereni na razvoj, istraživanje i inovacije. Nažalost, kod nas se kroz taj sustav pokazalo  i koliko je izražena inertnost i neangažiranost fakulteta i instituta s gospodarstvom, jer se u proteklom razdoblju pokazalo da nemaju spremne razvojne projekte koje bi preko klastera plasirali u gospodarstvo. Time bi, kao u Austriji i drugim europskim zemljama, i sami povećali prihode ustanova, a u obrazovnom sustavu ne bi djelovali kao pedagozi, nego bi se bavili primijenjivim znanjem.  

Postaviti cilj klasterima
I ekonomist Guste Santini zalaže se da se po uzoru na europsku administraciju s najviših razina vlasti da poruka da je udruživanje u klastere strateški cilj u jačanju gospodarstva, te napominje da ih se nikako ne treba promatrati kao na kanal za povlačenje europskih novaca, Klasteri su u svijetu još uvijek vrlo izazovan dnevni red za kreativne pojedince, start-upove, pa i poneke vodeće globalne kompanije, te snažan razvojni alat za vlade, ističe Santini, po kojemu suprotno postupanje u očuvanju klasterske infrastrukture vidi jasan znak urušavanja ionako krhke poslovne mreže.  Od ministrice gospodarstva Martine Dalić iz klastera očekuju da se politika jasno odredi o strategiji razvoja klastera i ukoliko nastavi graditi takvo povezivanje gospodarstva, znanstvenika i lokalnih vlasti, očekuju da se osigura sredstva za funkcioniranje, možda i profesionaliziranje klastera, koji sada rade na volonterskoj bazi.  

Lani je za svih 13 klastera izdvojeno 2 i pol milijuna kuna, od 100 do 200 tisuća kuna po klasteru. Ranijih godina proračun im je davao i do 5 milijuna. Ozbiljnost bi se klasterima dalo i ustrojem posebnog odjela pri Ministarstvu ili jačanjem postojećeg u Agenciji za investicije i konkurentnost, preko kojih bi se utvrdili ciljevi koje klasteri trebaju postizati. To trebaju biti vrlo opipljivi ciljevi, primjerice da se u određenom roku poveća za 30 posto broj članova, proizvodnja i istraživanja. Samo takvim pristupom, zaključuje Kavran, klasteri će postići cilj, a to je podići kvalitetu proizvodnje.

Klasteri konkurentnosti u RH

• Prehrambeno-prerađivački sektor
• Drvno-prerađivački sektor
• Automobilski sektor
• Kreativne i kulturne industrije
• Industrija tekstila, kože i obuće
• Obrambena industrija
• Građevinska industrija
• Sektor elektro energetskih i proizvodnih strojeva i tehnologija
• Znanstvena industrija
• Industrija kemije, plastike i gume
• ICT industrija
• Pomorska industrija
• Personalizirana medicina

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’