Krajem siječnja ove godine u blokadi je bilo 329.977 građana s više od 41,3 milijardi kuna duga, od čega gotovo 57 posto čine nepodmirene obveze prema financijskim institucijama, no dug građana prema bankama spustio se ispod 50 posto, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).   

Naime, građani su krajem siječnja ove godine svim financijskim institucijama dugovali ukupno 23,5 milijardi kuna, što je 56,85 posto njihovih ukupnih nepodmirenih obveza. Dug prema bankama pritom je iznosio 20,45 milijardi kuna ili 49,46 posto.

Usporedbe radi, krajem siječnja prošle godine udio obveza građana prema bankama u ukupnom dugu bio je 54,4 posto. Od tada se taj udio kontinuirano smanjuje, pa je primjerice sredinom prošle godine bio na razini od 52,22 posto, da bi zadnjeg dana 2016. pao na 50,09 posto.

Nakon banaka, po iznosu duga slijedi središnja država, kojoj građani duguju 4,44 milijarde kuna ili 10,74 posto iznosa zbog čijeg neplaćanja su im blokirani računi. Dug prema osiguravajućim društvima iznosi 1,3 milijarde kuna (3,15 posto), a prema telekomunikacijskim tvrtkama 1,1 milijardu kuna ili 2,67 posto.

Značajan je iznos i dugovanjaa prema ostalim vjerovnicima (ostale tvrtke, građani, obrti i sl.) – gotovo 11 milijardi kuna ili 26,55 posto ukupnog iznosa.

Najviše građana duguje do 10 tisuća kuna

Analiza duga građana po iznosu pokazuje, pak, da velik broj blokiranih građana duguje do 10 tisuća kuna. Njih je krajem siječnja bilo 119.444 ili 36,3 posto svih blokiranih. Njihova ukupna dugovanja iznose 447,7 milijuna kuna i čine tek nešto više od jedan posto ukupnih dugova svih blokiranih građana na kraju prvog ovogodišnjeg mjeseca.

Najveći udio u ukupnim dugovanjima, od gotovo 85 posto (35,1 milijarda kuna), imaju građani čiji su dugovi veći od 100 tisuća kuna, a čiji je udio u broju blokiranih istodobno najmanji i iznosi 17,3 posto (57.160 građana).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iz Fine pritom ističu kako je u odnosu na stanje s kraja prošle godine najviše rastao broj blokiranih građana čiji je dug jednak ili manji od 2.000 kuna – njih je krajem siječnja ove godine bilo 43.698 ili 4,7 posto više nego krajem 2016. godine.

Finina analiza pokazuje i da dug 4.534 građana blokiranih za nepodmirene obveze veće od milijuna kuna iznosi 21,7 milijardi kuna, odnosno da njih 1,4 posto duguje 52,6 posto ukupno iznosa. Istodobno, njihov je ukupni dug veći od onog koji duguje preostalih 324,4 tisuće ili 98,6 posto svih blokiranih građana, a čiji je udio u ukupnim dugovima 47,4 posto (19,6 milijardi kuna).   

 Promatrano po ročnosti duga, najveći udio u ukupnom iznosu nepodmirenih obveza građana na kraju siječnja imala su dugovanja starija od 360 dana – 95,3 posto ili 39,4 milijarde kuna. I građani čiji su dugovi stariji od godine dana, njih 270.736, imaju najveći, 82,3 postotni udio u u ukupnom broju blokiranih.