Banke u eurozoni pohrlile su u velikom broju na zadnju aukciju jeftinih dugoročnih kredita koje dodjeljuje Europska središnja banka (ECB), objavila je u četvrtak središnja monetarna institucija eurozone.
Ukupno 474 banke posudile su 233,5 milijardi eura, gotovo četiri puta više nego na prosinačkoj aukciji ECB-a na kojoj su se zadužile za 62,2 milijarde eura.
Ako se oduzme iznos koji su banke upotrijebile za otplatu starih dugovanja prema ECB-u, ukupno je u gospodarstvo eurozone ubrizgano 216 milijardi eura svježeg novca, izjavila je za AFP glasnogovornica ECB-a. To je još uvijek više nego četiri puta više nego u prosincu.
Ukupno 474 banke posudile su 233,5 milijardi eura, gotovo četiri puta više nego na prosinačkoj aukciji ECB-a na kojoj su se zadužile za 62,2 milijarde eura.
Ako se oduzme iznos koji su banke upotrijebile za otplatu starih dugovanja prema ECB-u, ukupno je u gospodarstvo eurozone ubrizgano 216 milijardi eura svježeg novca, izjavila je za AFP glasnogovornica ECB-a. To je još uvijek više nego četiri puta više nego u prosincu.
Odaziv banaka također je bio daleko snažniji nego u prosincu kada je na aukciji sudjelovalo 200 zajmodavaca.
ECB je 2015. godine pokrenuo program jeftinih kredita (TLTRO) koji je trebao biti zaključen u ožujku prošle godine ali su ga produljili za godinu dana. Njime su banke bile u mogućnosti dobiti kredite uz nultu kamatnu stopu i rok otplate od četiri godine, a ECB ih je njime želio potaknuti na kreditiranje kompanija i kućanstava.
Što su više kredita komercijalne banke izdavale, to je ECB više snižavao kamatne stope, koje su se tako mogle spustiti i na minus 0,4 posto koliko iznosi ECB-ova kamatna stopa na depozite banaka. To bi zapravo značilo da je ECB plaćao bankama da se kod njih zaduže.
"TLTRO programi dali su značajan doprinos poboljšanju makroekonomskih pokazatelja u eurozoni, smanjujući troškove financiranja banaka, ublažavajući troškove negativnih kamata i povećavajući opskrbu kreditima", kaže analitičar Frederic Ducrozet iz Pictet banke.
Gospodarstvo eurozone ojačalo je u odnosu na razdoblje prije godinu dana a strah od deflacije se raspršio, pa su se na financijskim tržištima počeli pitati kada će središnja banka povisiti ključne kamatne stope. U takvom je okruženju posljednja aukcija jeftinih ECB-ovih kredita djelovala još atraktivnije.
Inflacija u eurozoni u veljači je dosegnula dva posto, blago nadmašivši ciljanu stopu ECB-a od "nešto ispod dva posto".
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu