S nedavno održanog Kopaonik business foruma poručeno je da vremena za čekanje više nema te da srpsko gospodarstvo treba odlučnijim korakom krenuti prema naprijed. Srbiju, kao i druge zemlje regije, označava veliko poglavlje tranzicijskog razdoblja u kojem se nije moglo učiniti mnogo, ali upravo zato reforme danas moraju biti oštrije. Mišljenje je to predsjednika Saveza ekonomista Srbije Aleksandra Vlahovića koji je u razgovoru za Poslovni dnevnik poručio i da se kao najbolji primjer dobre prakse može uzeti reforma kakvu su provele baltičke zemlje – reagiravši gotovo odmah nakon izbijanja globalne ekonomske krize. 

Istaknuli ste da je vlada Srbije napravila dobre korake u smjeru fiskalne konsolidacije, ali da na planu strukturnih reformi nije učinjeno mnogo. Koje bi bile vaše preporuke u tom smjeru?
Vlada Srbije je u protekle dvije godine uložila ogromne napore u pravcu konsolidacije javnih financija. U 2014. deficit proračuna je bio više od šest posto BDP-a, eksterna likvidnost ugrožena, a javni dug je imao ubrzano rastući trend. Pri tome je ekonomska aktivnost bila u padu, djelomično i kao posljedica velikih poplava u istoj godini. Implementacijom mjera fiskalne konsolidacije, zasnovane na štednji i smanjenju plaća u javnoj upravi te mirovina, ovaj negativni trend je u potpunosti preokrenut. Prošle godine bilježimo rast aktivnosti od 2,8 posto, deficit proračuna je četverostruko manji, a eksterne su bilance iz godine u godinu sve uravnoteženije. Međutim, ovo je samo prvi korak ka konačnom cilju – dugoročno održivom rastu i razvoju. Nužno je mnogo hrabrije i dublje "zaorati" na planu strukturnih reformi, a to znači: restrukturirati javna poduzeća, završiti privatizaciju velikih državnih sistema, smanjiti javnu administraciju i unaprijediti njenu efikasnost, započeti reformu obrazovanja, zdravstva. 

Kakva je investicijska klima u Srbiji?
Standard and Poors je popravio izglede sa stabilnih na pozitivne, zadržavajući rejting BB-. Srbija je unaprijedila svoju poziciju na konkurentskim respektabilnim listama (Doing Business, GCI, IEF), a usto je uspješno okončana česta revizija aranžmana s MMF-om. Sve to ima utjecaj na razinu stranih investicija, koja je u 2016. godini bila oko šest posto BDP-a. Važno je reći da strane investicije u potpunosti pokrivaju deficit tekućeg plaćanja i da se one realiziraju u sektorima razmjenjivih proizvoda, što pozitivno utječe na trend rasta izvoza. Zajedno s kapitalnim, javnim, kao i s domaćim investicijama, strane investicije mijenjaju strukturu gospodarstva i unaprjeđuju njenu konkurentnost. U ovom trenutku realizira se natječaj za koncesiju beogradskog aerodroma. Očekuje se veliki uspjeh jer je u prvom krugu natječaja prijavljeno 27 potencijalnih strateških investitora.

Nalazi li se srpsko gospodarstvo još uvijek u tranziciji ili možemo govoriti o novim poglavljima, barem njihovim naznakama?
Srpsko gospodarstvo je, na žalost, još uvijek u tranziciji. Naš output gap je i dalje visok i još uvijek nije dostignut nivo BDP-a koji je ostvaren u godini prije raspada bivše države. Može se reći da smo, zbog različitih pogrešnih strateških i taktičkih političkih odluka zaglavljeni u tranziciji, već više od 25 godina. Međutim, siguran sam da Srbija danas ima dobru poziciju za skokoviti rast i razvoj. Politička stabilnost postoji, kao i svijest svih političkih i društvenih grupa da se teret tranzicije ne može prebacivati budućim generacijama. 

Koje je vaše mišljenje o gospodarskoj suradnji u regiji?
Sve ove zemlje, osim Albanije, bile su dio jedinstvenog ekonomskog prostora. Dovoljno je analizirati strukturu vanjskotrgovinskih tokova unutar regije i zaključiti da je ona posljedica činjenice da smo, ne tako davno, bili deo jedne zajedničke države. Prostor za unaprjeđenje suradnje postoji. Čini mi se da tome mnogo više pridonose poslovni nego politički lideri. Politika mora slijediti potrebe poslovne zajednice, odnosno uklanjati barijere slobodnog protoka robe i kapitala. Unaprjeđenje konkurentnosti naših zemalja će se postići jačim ekonomskim povezivanjem. Danas je Srbija prvi trgovinski partner Crnoj Gori, Makedoniji, jedan od najvažnijih BIH, tržišta Hrvatske i posebno Slovenije su, također, značajna i na strani izvoza i uvoza. Srbija ostvaruje suficit u razmjeni s Crnom Gorom, BiH, Makedonijom, a ima gotovo uravnoteženi tok sa Slovenijom. Bilo kakve političke tenzije mogu ugroziti razinu gospodarske suradnje. Političke barijere najmanje odgovaraju upravo onoj zemlji koja ih nameće. 

Mladi odlaze u potrazi za boljim životom

U kakvom je stanju obrazovanje u Srbiji, udovoljava li trenutnim potrebama tržišta rada?
Stanje u obrazovanju je gotovo identično u usporedbi sa svim drugim balkanskim državama. Mladi, uglavnom, odlaze u potrazi za boljim životom i profesionalnom karijerom. Također, negativni demografski trendovi ne idu na ruku budućim optimističkim prognozama. Kada je Srbija u pitanju, posebno je važno reformirati više i visoko obrazovanje i tu je nužno imati produktivan link s tržištem rada, koje se ne može baš podičiti učinkovitim funkcioniranjem.