Tvrtka s najvećim fintech potencijalom u Hrvatskoj, Asseco SEE, neće se pozicionirati kao konkurent bankama u predstojećoj potpunoj liberalizaciji platnog prometa nametnutoj kroz PSD2 direktivu EU, a kroz koju se očekuje navala financijskih startupa (fintech) u ovoj i idućoj godini. Lokalni ogranak Asseco SEE najveći je igrač u poslovanju s bankomatima i POS uređajima. Drži 46 posto bankomata i 40 posto POS-ova u Hrvatskoj.

Nominalno riječ je o više od 2100 bankomata i više od 40 tisuća POS terminala i blagajni. Igor Gržalja, predsjednik Uprave Asseca SEE Hrvatska, koji je upravljanje tvrtkom preuzeo u veljači, nakon što se jedan od osnivača i dioničar tvrtke Dražen Pehar odlučio povući, kaže da su bili i ostaju pratner bankama u digitalnoj transformaciji. Usto, Gržalja dodaje, povezivat će banke s fintech tvrtkama. "Banke trebaju rješenja za digitalizaciju, a fintech startupi, koji su razvili rješenja koja bankama u tome mogu pomoći, trebaju nekoga tko će njihove inovativne koncepte integrirati u složena rješenja, ali i garantirati za njih pred bankama. Mi smo ti koji mogu ponuditi obje opcije i pronaći zajednički jezik za obje strane", kaže Gržalja.

U Hrvatskoj je već danas mnoštvo tvrtki ušlo u fintech biznis. Nedavno je to potvrdila IN2 grupa, a prije toga u takve su poslove ušli Oradian, MicroBlink, myPOS, AgentCASH, Abit, Trilix, Infobip, BitKonan, Ostendo Consulting, kao i Hrvatski telekom i Vipnet. Tržište koje je PSD2 direktiva otvorila fintech tvrtkama, a riječ je o svim oblicima bezgotovinskog plaćanja, prema podacima HNB-a po broju transakcija raste već treću godinu za redom. Tako je 2014. godine u Hrvatskoj bilo 685,7 milijuna bezgotovinskih transakcija. Lani se ta brojka popela na 808,9 milijuna transakcija, a njihova ukupna vrijednost je 2332,9 milijardi kuna. U široj javnosti fintech igrači postali su vidljiv kroz upliv konkurencije servisa pomoću kojih mladi koji su u posljednje vrijeme izbjegli na rad u Njemačku, Irsku i druge EU članice, koji im nude da povoljnije šalju novac u domovinu nego su to prije radili preko banka.

Tako je došlo do MoneyGramove suradnje s Tiskom i dolaska WorldRemita. Nastavilo se kroz ulazak PayPala sa širom ponudom u Hrvatsku, širenje servisa poput myPOS-a i AgentCASH-a, a u posljednje vrijeme to je vidljivo kroz dolazak online banaka poput Ferrratum banke, e tek prve u nizu nadolazećih konkurenata lokalnim igračima. Jednu takvu banku, onu od Telenora u Srbiji, tehnički je napravio upravo Asseco SEE  iz Hrvatske. Igor Gržalja navodi da je to bila prva isporuka jedne digitalne banke u jadranskoj regiji. Uvjeren je da će sličnih poslova biti još u narednom periodu, jer se i banke i tvrtke iz drugih sektora užurbano pripremaju za promjene. Naglašava da Asseco SEE u Hrvatskoj od 240 radnika zapošljava sto programera koji razvijaju vlastita softverska rješenja.

"Radimo na tri implementacije našeg rješenja virtualnih kartica od čega je jedna u Hrvatskoj", kaže Gržalja. Pojašnjava da kad bude gotova, ta će banka moći ponuditi emulaciju platne kartice na mobitelu te u internetsko bankarstvo uvesti uslugu NFC plaćanje. O kojoj je banci riječ zasad ne može reći. Prije dvije godine tu mogućnost je ponudio PBZ. U Austriji je u veljači  procesor kartica SIX predstavio sličnu uslugu u suradnji sa svim većim mobilnim operaterima što je signal da slično slijedi u Hrvatskoj. Statistike iz SAD-a pokazuju da je najuspješniji u mobilnom plaćanju Apple Pay, zatim PayPal pa Mastercardov PayPass.  Gržalja dodaje da fintech rješenja otvaraju i nove mogućnosti za poslovanje, ne samo plaćanja.  

Navodi primjer digitalnog potpisa u cloudu koji omogućuje potpisivanje brzih kredita online, ali i ugovaranje potrošačkih bankovnih kredita izravno u trgovini. "Nakon Zagrebačke banke i druge banke u Hrvatskoj planiraju to uvesti", kaže Gržalja. Ističe da se strategija Asseca SEE pokazala vrlo uspješnom. U 2016. u Hrvatskoj rasli su 11% na rekordnih 160 milijuna kuna prihoda uz bruto dobit od 12 milijuna kuna. Rast očekuju i u ovoj godini. Što pak čeka banke rasvijetlio je u svojoj prezentaciji "Payment industrija u Hrvatskoj" iz 2015. godine HT-ov je sistemski integrator Combis. On je naveo da se u branši procjenjuje da će PSD2 direktiva bankama u Hrvatskoj umanjiti godišnji profit za 400 mil. kuna, odnosno kroz jačanje konkurencije toliko će pojeftiniti financijske usluge građanima i tvrtkama.