Nakon debelog rezultatskog minusa u 2015. banke su prošlu godinu zaključile najvećim iznosom dobiti još od predkrizne 2008. "Rezultatski je to bila prilično neobična godina", opisna je ocjena kojom je prošlogodišnje brojke popratio direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Bila je to, naime, godina daljnjega pada kamatnih stopa i na kredite i na depozite, no u konačnici je na razini bankarskog sustava iskazana dobit prije oporezivanja od čak 6,45 milijardi kuna, što u terminima neto dobiti implicira više od pet milijardi.  U odnosu na 2015. i 4,7 milijardi kuna gubitka lani ostvarena bruto dobit znači rezultatski pomak za više od 11 milijardi kuna. No, glavnina tog "kvantnog skoka", čak devet milijardi kuna, objašnjiva je smanjenim troškovima rezervacija i ispravaka vrijednosti plasmana. To znači da je smanjenje na tim stavkama zaslužno za više od 80% spomenute promjene rezultata banaka u odnosu na 2015. koju su u prvom redu odredili gubici zbog troškova konverzije CHF kredita. Od preostalih nešto više od 2,1 mlrd. kuna rezultatskog poboljšanja samo je sedmina ili 272 milijuna kuna rezultat porasta ključnog operativnog pokazatelja – neto kamatnih prihoda.

Oni su, naime, u odnosu na prethodnu godinu zabilježili relativno povećanje od 2,5%, na nepunih 11 milijardi kuna. Rezultat je to bržeg pada kamatnih troškova nego kamatnih prihoda (gotovo 25 prema 9% pada), ali osim tempa pada kamatnih stopa na depozite u odnosu na kamate na kredite, brže smanjenje kamatnih troškova posljedica je i razduživanja banaka, odnosno rješavanja nekih skupljih srednjoročnih izvora financiranja. Istodobno, neto prihodi od provizija i naknada porasli su 5,7%, ali u povećanju dobiti oni su pridonijeli samo 176 mil. kuna. A mimo utjecaja smanjenja rezervacija tako su najveći pozitivan doprinos iskazanoj bruto dobiti dali jednokratni prihodi po osnovi prodaja imovine (Visa Card, PBZ card) te znatno veći (neto) dobici od vlasničkih i ulaganja u druge vrijednosne papire.

Najviše zahvaljujući upravo jednokratnim prihodima od prodaje dugotrajne imovine i dobicima na račun porasta cijena vrijednosnih papira (u prvom redu obveznica) tzv. neto ostali nekamatni prihodi porasli su lani čak 1,2 milijarde kuna ili 60 posto.  Uza sve, solidnih 200-tinjak milijuna kuna poboljšanja rezultata rezultat su operativnih ušteda odnosno smanjenja administrativnih troškova.  Prošla je godina tako dodatno učvrstila kapitalne oslonce bankarskog sustava.  

Nakon gubitka 2015. i pratećeg pada razine adekvatnosti kapitala, njezina je stopa porasla na 22,5 posto, što hrvatski bankarski sustav svrstava među četiri kapitalno najpotkovanija u EU. Uz povećanje kapitalne snage i otpornosti bankarskog sustava, profitabilnost banaka trebala bi biti u uvjetima ubrzanja ekonomskog oporavka dodatni poticaj za pokretanje novog kreditnog ciklusa i nastavak započeta kreditnog oporavka. Stopa povrata na kapital (ROE) banaka nakon preklanjskog ponora u negativnu zonu vinula se na 9,2 posto, što je najviša razina povrata još od 2008. godine. No, cjelokupno je  bankarstvo u EU, zajedno s gospodarstvom ušlo u fazu oporavka, ističe Velimir Šonje iz Arhivanalitike, pa je i lanjska razina povrata na kapital banaka u Hrvatskoj zapravo blago ispod prosjeka EU (16. od 28 članica).  

Adrović smatra da bi dobar lanjski rezultat trebao imati i pozitivne učinke sa stajališta zdrave konkurencije. "Očekujemo da će se ta konkurencija ojačati i da će to sigurno proizvesti i pritisak na smanjenje kamatnih stopa u ovoj godini. Gotovo smo sigurni da će doći do značajnijeg pada kamatnih stopa, a što će biti u 2018. vidjet ćemo, kazao je. Pojeftinjenje kredita zacijelo će pozdraviti i Vlada. No, lanjski rezultat banaka proračun neće osjetiti u punoj mjeri. Zasad se ne zna pouzdano koliko će poreza na dobit banke biti pošteđene po osnovi poreza na dobit, a na račun gubitaka iz prethodne godine. 
 

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa