Iako se poljoprivredna proizvodnja lani odvijala u izuzetno dobrim klimatskim uvjetima, što je rezultiralo rekordnim urodima, na tržištu nije došlo do većeg pada cijena.

Prema podacima DZS proizvođačke cijene u poljoprivredi su u 2016. bile tek 1,7 posto niže nego godinu raniju. Najveće odstupanje zabilježeno je kod vina čija je cijena, neopravdano skočila za 16,1 posto, iako je na tržištu došlo do opasnih negativnih poremećaja. Izvoz vina pao je 20 posto, dok je uvoz bio veći za tri posto, a na tržištu su se pojavile ogromne količine jeftinog vina, najviše iz Makedonije, s Kosova, Italije. Unatoč tom domaći vinari podigli su cijene za 1,3 kune po litri. 

Umjetno 'bildanje'
Stručnjaci ovaj rast, koji traje već nekoliko godina, opravdavaju činjenicom kako raste kvaliteta vina, a proizvode se manje količine. No, valja napomenuti kako je ovaj rast možda i rezultat umjetnog "bildanja" niske profitabilnosti domaćih vinara i pokušaja da kroz više cijene kompenziraju pad u prodaji. S visokom cijenom  sigurno ne mogu konkurirati uvoznom vinu, uz trenutnu nisku kupovnu moć. Drugo najveće negativno obilježje cjenovnih kretanja bilo je kod žitarica. Cijene su pale za čak 14 posto, pri čemu je cijena pšenice po toni bila manja za čak 240 kuna, a kukuruza za 47,2 kune. Poljoprivrednici su odmah reagirali te je došlo do nevjerojatnog pada sjetve. Jesenas je tako zasijano pšenice manja za gotovo 50.000 ha što je najmanja sjetva pšenice od 1990.

"Cijena otkupa se kretala od 0,75 do 1 kune, što je uzrokovalo da imamo najmanju sjetvu od osamostaljenja", kaže Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. On kaže kako je niska cijena umjetno stvorena i da je niža od zemalja u okruženju, zbog čega bi mogli imati manjak ove godine ako urod ne bude dobar i visok. Kaže da je pozitivno što su cijene svinja počele rasti. To potvrđuje da je, zbog trendova u EU, došlo do pomaka i kod nas te raste potražnja za domaćim svinjama. Na to je utjecala i dobra turistička sezona, ali i afere s uvozom jeftinog mesa. Cijene svinja rasle su tek 2 posto, no s obzirom na to da je nekoliko godina cijena imala pad, ovo je dobra vijest, kaže Brlošić. 

Pozitivan minus
To se ne može reći za mlijeko, čija cijena je bila niža za gotovo 10 posto, a proizvodene količine su pale na rekordno niske razine. Dobra vijest je da su pale cijene inputa i to za čak 6 posto. Cijene mineralnog gnojiva pale su 14,2 posto, a energije i maziva 13 posto. Brlošić kaže kako je pad cijena gnojiva dobar jer to već imalo utjecaje na veće prinose i veća ulaganja.