Hrvatska je i dalje u skupini zemalja EU koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog visoke razine javnog, privatno i vanjskog duga, u velikoj mjeri denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala gospodarskog rasta, objavila je u srijedu Europska komisija.

Komisija je u srijedu objavila rezultate dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 13 zemalja članica za koje je ustanovljeno da im prijeti opasnost od neravnoteža. Od tih 13 zemalja, šest ih bilježi prekomjerene makroekonomske neravnoteže, šest ih ima makroekonomske neravnoteže (bez pridjeva prekomjerne), a za Finsku je ustanovljeno da više nema makroekonomskih neravnoteža.

Hrvatska je u skupini šest članica EU, zajedno s Bugarskom, Francuskom, Italijom, Portugalom i Ciprom, koje imaju pretjerane makroekonomske neravnoteže.

Šest zemalja koje imaju makroekonomske neravnoteže su Njemačka, Irska, Španjolska, Nizozemska, Slovenija i Švedska.

Tih 12 zemalja bit će pod posebnim monitoringom Europske komisije, a nadzor će biti prilagođen stupnju i prirodi neravnoteža.

"Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezani s visokim razinama javnog, privatno i vanjskog duga, uvelike denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala rasta", navodi Komisija.

Trenutačni višak na tekućem računu bilance plaćanja počeo je rezultirati smanjenjem vanjskog duga, koji međutim i dalje ostaje visok, konstatira EK.

Ubrzanje gospodarskog opravka pridonosi daljnjem smanjenju privatnog duga u odnosu na BDP, a ove godine je i javni dug na silaznoj putanji u odnosu na BDP, navodi Komisija. Što se tiče financijskog sektora, unatoč nedavnim gubitcima, on ostaje relativno dobro kapitaliziran, a dobit mu se oporavlja. Udjel loših zajmova počeo se smanjivati, ističe Komisija no dodaje i da je njihov udjel i dalje visok.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Proteklih godina usvojen je niz mjera usmjerenih rješavanju insolventnosti, i povećanju fleksibilnosti tržišta rada te su znatno poboljšane javne financije, ali napredak u strukturnim reformama stagnira od sredine 2015. godine, kaže Komisija u svojoj analizi.

Komisija ističe da i dalje ima nedostataka u upravljanju javnim financijama, modernizaciji javne uprave, poboljšanju poslovnog okruženja i rješavanju niske razine aktivnosti.

Objavljena izvješća dio su zimskog paketa pregleda financijskog i gospodarskog stanja u članicama EU-a. Zimski paket dio je pregleda provedbe Europskog semestra, jednog od instrumenata koordinacije ekonomskih politika zemalja članica.

Europski semestar obuhvaća razdoblje od kraja studenog do prve polovine srpnja, u kojem države članice na europskoj razini usklađuju svoje proračunske, makroekonomske i strukturne politike kako bi ih Europska komisija mogla pravodobno upozoriti na moguću krizu.

 Paket uključuje izvješća o stanju u svim državama članicama, osim u Grčkoj koja je pod posebnim nadzorom jer je u programu financijske pomoći, zatim izvješća o makroekonomskim neravnotežama u 13 zemalja članica te izvješće o prenošenju fiskalnog pakta u nacionalna zakonodavstva.

 Dan prije objave izvješća, hrvatski ministar financija Zdravko Marić je u utorak u Bruxellesu rekao kako je "realno očekivati da će u izvješću biti apostrofirano da Hrvatska, s obzirom na objektivne okolnosti prošle godine, nije mogla provesti neke od mjera koje je zacrtala u svom programu reformi".  Najavio je da će Vlada u travanju predati Komisiji ambiciozan plan reformi za sljedeće tri godine.