Energetska sigurnost, niskougljični razvoj i investicije u elektroenergetici može biti samo rezultat čvrste odluke provođenja donesenih stručnih smjernica i uputa s osvrtom na globalno, regionalno ali i lokalno stanje.

Mišljenje je to Željka Tomšića, profesora s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i Zavoda za visoki napon i energetiku, koji naglašava da je današnja energetika potpuno nepredvidljiva i karakteriziraju je brze promjene za što je najbolji primjer kolebanje cijena nafte. Kako bi se u budućnosti izbjegle veće krize, ali i uspostavilo integrirano unutarnje energetsko tržište, kao i sigurnost opskrbe energijom te održivost energetskog sektora na europskoj je razini donesena integrirana klimatska i energetska politika koju je u ožujku 2007. usvojilo Europsko vijeće.

"Energetika je usluga za gospodarstvo koja je izuzetno važna u osiguranju konkurentnosti. Stoga bi u budućnosti zbog energetske sigurnosti trebalo težiti proizvodnji barem 70 posto primarne i transformirane energije nacionalno, te maksimalizaciji nacionalne dodane vrijednosti i radnih mjesta, a to upućuje na obnovljive izvore – pogotovo hidroelektrane", kazao je. Osvrnuvši se na hrvatsku niskougljičnu strategiju, Tomšić je naglasio da se radi o pravoj prilici za hrvatsko gospodarstvo, misleći pri tome i na znanost i na struku, kao području gdje treba ulagati jer će biti najveća dodana vrijednost.

"Energetska strategija zemlje mora biti izrađena u duhu vremena i prema realnim uvjetima u okruženju te usuglašena konsenzusom između svih političkih stranaka i još važnije svih građana Republike Hrvatske, koja se potom ustrajno provodi u zacrtanom smjeru bez obzira na promjene u banskim dvorima", zaključio je.