Energetska učinkovitost i čista energija su nužnost, no isto tako je bitna i ekonomska logika te sigurnost opskrbe, rečeno je na panel diskusiji "Sigurnost opskrbe i zaštite okoliša – investicijski potencijal u niskougljičnoj strategiji" koja je održana u sklopu energetske konferencije 4. Energy Investment Forum 2017. koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u četvrtak u Zagrebu.

Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a, ističe da se strategija HEP-a bazira na onoj Europske unije, a to je niskougljična energetika. "Obnovljivi izvori energije su budućnost i mi puno ulažemo u njih, posebno u hidroelektrane. Ali, morate imati i baznu energiju kad su vremenske prilike takve da obnovljivi izvori ne mogu zadovoljiti potrebe tržišta, a takvi bazni izvori kod nas su nuklearna elektrana Krško i termoelektrana Plomin. Zbog toga je bitno ulagati i u takve projekte", kazao je Jukić. Dodaje da je prošlo doba monopolističkog položaja na europskom tržištu kada je cijena električne energije bila stabilna, ali i visoka, od 70-80 eura po gigavatu te da se sada mora razmišljati i djelovati tržišno. "Svaka naša ponuda i potražnja za energiju je dobro promišljena tako da uvijek bude profitabilna za nas", kaže prvi čovjek HEP-a. Ističe da je danas vrlo teško procijeniti u što točno investirati jer se uvjeti na tržištu stalno mijenjaju, ali neki principi su da to moraju biti visokoučinkovita postrojenja i kogeneracije koje se mogu iskoristiti za više namjena i u različitim uvjetima. "Plan je da do 2030. povećamo proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, što vlastitim razvojem, a što akvizicijama. Hidropotencijal je naš najveći potencijal i tu u investicijskom ciklusu od tri milijarde kuna. To je i veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo jer su mnoge domaće tvrtke u tom biznisu", kaže Jukić.

Miroslav Mesić, predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), također smatra da Plomin ima važnu ulogu za hrvatski elektro-energetski sustav te smatra da je završetak projekta Plomin C važan za sigurnost opskrbe. Dodao je i važnost prijenosnog sustava koji ima mogućnost da prenese električnu energiju iz uvoza, ako se pojavi nestašica na domaćem tržištu, a isto tako da na europsko tržište prenese viškove proizvedene u Hrvatskoj. U toj namjeri će im pomoći i EU novac, konkretno iz tzv. Junckerova plana, gdje su aplicirali u projektu za stvaranje "pametnih" električnih mreža koje će povezati elektro-energetske sustave članica Unije. "Ukupna vrijednost projekta je 90 milijuna eura, a EU će sudjelovati s 50 posto. Obveze Hrvatske su 28 milijuna eura, a ostatak će platiti Slovenija", kaže Mesić.

Željko Tomšić, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, ističe da je glavni problem s Plominom C nedonošenje odluka te da s tim projektom postoji niz problema, koji nisu samo financijske i energetske problematike, te da nije izvjesno kada će se i kakva odluka donijeti. "Hrvatska uvozi 30-ak posto svojih potreba električne energije i neki smatraju da nas to čini ovisnim i nestabilnim. No, ja tu ne vidim problem. Tržište je danas globalizirano i ako mi možemo jeftinije struju kupiti u Njemačkoj nego je proizvesti u Hrvatskoj, to je benefit za potrošače", kaže Tomšić. "Sunce i čitava fotonaponska tehnologija je vezana za Daleki istok i tu je teško više nešto razvijati u Hrvatskoj. Vjetroelektrane su pak relativno nesigurni izvor energije zbog nekonstantnih vremenskih uvjeta te takve projekte, bilo razvoja tehnologije ili samih vjetroelektrana, banke ne gledaju blagonaklono i sa sigurnošću. Nužne su istraživanja, inovacije, ali i njihova primjena u praksi jer znanstveni projekti samo po sebi ne znače puno. Bitne su i reference bez kojih se teško pojaviti na tržištu. Stoga je jasno da mi imamo najviše prilika u hidropotencijalu gdje imamo znanje, tehnologiju i veliku primjenu", navodi Tomšić.

Tvrtko Perković, operativni direktor korporativnog centra Ine, ističe da su zahtjevi koje Europske direktive postavljaju pred naftnu industriju vrlo kompleksni. "Ina ima četiri lokacije koje moraju imati objedinjenu okolišnu dozvolu, a koje smo dobili 2014. i koje vrijede pet godina. No, u međuvremenu se promijenila tehnologija te je EU postrožila svoje uvjete te smo dobili obvezu da se do sredine 2018. prilagodimo. Do sad je u ispunjavanje ovih uvjeta uloženo 500 milijuna kuna, a još nam ostaje otprilike toliko, dakle govorimo o ukupnoj investiciji od milijardu kuna", kaže Perković. Dodaje da su ti projekti pokrenuti iz ekoloških razloga, no da oni u konačnici imaju i svoju ekonomsku logiku jer povećavaju učinkovitost i kompetitivnost te uvećavaju dobit. Perković je naglasio da je INA efikasna kompanija sa zdravim financijama i niskom zaduženošću što znači da ima potencijal za rast. „Mnogo je po tom pitanju učinjeno u posljednjih 7-8 godina. Kompanija je smanjila svoju zaduženost s 10 milijardi kuna u 2010. na oko 3 milijarde kuna u 2016. Drugim riječima smanjena zaduženost daje Ini veliki potencijal za nova strateška ulaganja pa tako i investicije koje omogućuju održivi razvoj. O kolikom potencijalu je riječ govori i činjenica da je INA u zadnjih 10 godina investirala oko 24 milijardi kuna.“ kaže Perković.