To je najbrža dinamika godišnjeg rasta još od 2001. godine (od kada su dostupni usporedivi podatci). Razina proizvodnje u promatranom mjesecu veća je od one iz istog mjeseca 2008. godine, što zasada predstavlja jedini takav slučaj (da je u jednomu mjesecu razina proizvodnje veća u odnosu na isti mjesec 2008.) u razdoblju nakon 2008. godine.

Snažan utjecaj na taj rast, stojji u komentaru HGK, imalo je povećanje proizvodnje u prerađivačkoj industriji (14,7%) te kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (19,8%, djelomično zbog niske baze tj. klimatskih prilika). Brza dinamika godišnjeg rasta prerađivačke industrije, značajnim je dijelom rezultat porasta proizvodnje prehrambenih proizvoda (koji u strukturi ukupne proizvodnje čine oko 16%, tj. imaju najveći udio) koji je iznosio 8,7%, na što je djelomičan utjecaj imala niska baza (u prosincu 2015. godine pad od 7%). Pored toga, na kretanja prerađivačke industrije snažan je utjecaj imao rast proizvodnje naftnih derivata koja je, unatoč visokoj bazi, porasla 158,5% u odnosu na prosinac 2015. godine.

Zabilježenim rastom ukupne industrijske proizvodnje u prosincu, nastavljen je trend godišnjeg rasta koji kontinuirano traje od veljače 2015. godine. Takav trend rezultat je povoljnijih kretanja inozemne potražnje  (robni izvoz) i domaće potražnje (osobna i državna potrošnja te investicije).

Spomenuti povoljniji trendovi sa strane potražnje utjecali su na to da je Industrijska proizvodnja u 2016. godini bila, prema kalendarski prilagođenim podatcima, veća za 5% u odnosu na 2015. godinu (kada je rast iznosio 2,6%). Takva su kretanja, strukturno, rezultat povećane proizvodnje u prerađivačkoj industriji (5,4%) i kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (7%). Unutar prerađivačke industrije značajan rast u 2016. godini zabilježen je kod proizvodnje električne opreme (22,2%), proizvodnje kemikalija (13%), proizvodnje farmaceutskih proizvoda (12%) te proizvodnje gume i plastike (9,4%), koji zajedno čine 13,7% ukupne industrijske proizvodnje, a na takva kretanja povoljno je utjecao povećani robni izvoz u tim industrijskim granama (izuzev kemikalija). 

Tako će 2016., kao godina u kojoj su ostvarene tri najbrže dinamike godišnjeg rasta (siječanj 9,4%, studeni 7,1% i ožujak 6,9%) u posljednjih osam godina te jedna (prosinac 14,9%) u posljednjih petnaestak, biti treća uzastopna godina rasta industrijske proizvodnje i druga godina ubrzanja dinamike tog rasta. U 2016. godini godišnji je rast zabilježen u svakom mjesecu, što je zadnji put bio slučaj još 2006. godine.

Ipak, naglašavaju iz HGK,  s obzirom na to da je prije ovoga trogodišnjeg uzlaznog trenda, postojao petogodišnji silazni trend, prošlogodišnja razina industrijske proizvodnje bila je 10,3% manja u odnosu na onu iz 2008. godine. Manja razina proizvodnje ne odnosi se na sve grane industrije, odnosno kod proizvodnje prehrambenih proizvoda (3,7%), kože (39,6%), papira (39,6%), kemikalija (15,2%), farmaceutskih proizvoda (8,9%), proizvoda od gume i plastike (41,3%), popravka i instaliranja strojeva i opreme (44,8%) te kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (5,2%), u prošloj godini bilježi se veća razina proizvodnje u odnosu na 2008. godinu. Time se povećao broj industrijskih grana (u kojima se bilježi veća razina) sa šest, koliko ih je bilo u 2015. godini, na osam, koliko ih je bilo u 2016. godini.