Ministarstvo financija kreće u izradu novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, čija primjena kreće iduće godine, što znači da će novi zakon dočekati nove čelnike nakon lokalnih izbora. Predviđa se zaokret od postojećeg modela financiranja, a ključno je što će novi zakon izravno izabrane lokalne čelnike upregnuti u ostvarivanje većih prihoda: tjerat će ih na korištenje svih fiskalnih oblika, drugim riječima da ostvaruju prihode iz svojih potencijala, a morat će i efikasnije upravljati imovinom kojom raspolaže lokalna jedinica. 

Osnivanje radne skupine
Novi model financiranja najavio je ministar financija Zdravko Marić na predavanju novoj generaciji polaznika Sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija Upravljanje gradom održao predavanje na temu 'Porezna reforma i utjecaj na proračunske prihode jedinica lokalne i regionalne samouprave'. U raspravi su sudjelovali predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, gradonačelnik Pule Boris Miletić, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i gradonačelnik Novalje Ante Dabo, a moderirala je bivša ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović. Ministar Marić će idućeg tjedna osnovati Radnu skupinu za izradu prijedloga modela financiranja JLS-a, u koju će biti uključeni i njezini predstavnici, sa zadatkom da stvore transparentan i stabilan sustav financiranja, u kojem se na srednji rok mogu planirati lokalne financije. 

Nova formula 
Novi koncept financiranja temeljit će se i na novoj formuli za dodjelu pomoći. Ona čini razliku između kapaciteta ostvarivanja poreznih prihoda po stanovniku JLS-a i referentne vrijednosti ostvarivanja poreznih prihoda po stanovniku za sve JLS-e koja se utvrđuje na temelju stvarnih podataka o izvršenju proračuna zadnjih 5 godina. To znači da će se pri računanju iznosa pomoći konkretnoj općini sagledavati mogućnosti općine u ostvarivanju poreznih prihoda i usporediti ih s referentnom vrijednošću za sve općine u petogodišnjem razdoblju. Tako će sve općine imati isti način financiranja, a pomoć će se osigurati onima čije mogućnosti odstupaju od referentnih vrijednosti.  

Novi model financiranja smatra razumnim pristupom Mladen Vedriš, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu jer je, kaže, elastičniji za pojedine sredine te specifične urbane i razvojne potrebe, s time da svaka sredina treba osigurati dio sredstava iz zajedničkih prihoda, a dio iz specifičnih, tj. iz prireza. No, prema upozorenjima gradonačelnika, porezna reforma već uzima značajan dio prihoda JLS-a. Nitko od nas gradonačelnika nije protiv rasterećenja cijene rada i mogućnosti da zaposleni dobiju veće plaće kroz poreznu reformu, kaže Obersnel, no u proteklih pet godina ovo je treća reforma koja zadire u porez na dohodak kao jedan od glavnih prihoda JLS-a.  

"Time se ozbiljno narušava stabilnost naših proračuna i mogućnost ostvarivanja naših obaveza koje imamo prema građanima, od sufinanciranja cijena gradskih vrtića, programskih djelatnosti u osnovnim školama, socijalnog programa, javnih potreba u kulturi i sportu a da ne spominjem sredstva potreba za izradu projektne dokumentacije za pripremu europskih i drugih projekata. Kroz dosadašnje reforme izgubili smo više od dvije milijarde kuna, a i ovom trećom reformom, unatoč najavljenoj kompenzaciji iz državnog proračuna, opet ćemo izgubiti dio planiranih prihoda od poreza na dohodak. Potrebna je cjelovita porezna reforma kojom bi se jasno utvrdio model financiranja JSL-a u skladu s obavezama prema građanima iz Ustava i Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi", kaže Obersnel.

Poticajni sustav 
Značajne promjene dolaze i 2018. kad će komunalnu naknadu zamjeniti porez na nekretnine – objedinit će i spomeničku rentu te porez na vikendince. No, kako postaje opći porezni prihod, dok je komunalna naknada namjenski prihod, po riječima gradonačelnika bit će upitno kvalitetno održavanje komunalne infrastrukture. Slika je već danas šarena i po drugim pitanjima. Ne zna se jesu li svi gradovi oporezovali sve vlasnike vikendica i koliko su pojedine općine i gradovi ubrali prihoda od komunalne naknade. Lokalne razine nemaju dobre baze podataka nekretnina ni evidencije poslovnih i stambenih objekata za koje se razrezuje komunalna naknada, pa će trebati dodatno zapošljavati.

Kompenzacijska mjera od 1,325 mlrd. kuna predviđena državnim  proračunom za mjesečnu nadoknadu izgubljenih prihoda od poreza na dohodak lokalnim proračunima, navodno neće biti dovoljna. S druge strane, uzmu li se u obzir svi porezni prihodi i rashodi za sve javne funkcije, Istarska županija, upozorio je Miletić, neto je uplatitelj u državni proračun – riječ je o 800 milijuna kuna, i stoga je važan poticajan porezni sustav koji osigurava stabilnost, transparentnost i pravnu sigurnost, za razliku od dosadašnjeg u kojem smo 26 puta mijenjali Zakon o porezu na dohodak i 44 puta Zakon o financiranju JLS-a. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost