Hrvatska je jedna od 50 najinovativnijih država na svijetu. Prema Bloomberg TOP50 Innovation Indexu za 2017. godinu našli smo se na visokom 41. mjestu.

Međutim, ove godine po prvi smo puta pali na toj ljestvici, i to za tri mjesta. Skliznemo li u idućih godinu dana još toliko, Srbija će po prvi puta od raspada bivše države dobiti priliku pohvaliti se da ima inovativnije gospodarstvo od Hrvatske. Glavni razlozi nazadovanja, na prvu, potpuno su paradoksalni. Tako Bloomberg, koji je promatrao pet ključnih kriterija, navodi da je Hrvatska najviše posrnula u produktivnosti radne snage. S mjesta 11. države s najproduktivnijom radnom snagom na svijetu skliznuli smo na čak 31. mjesto. Cijena je to vala iseljavanja najstručnijih zaposlenika s jedne te s druge strane činjenice, da je prema istraživanju INSENT-a, Hrvatska zastala između 2. i 3. industrijske revolucije, dok su druge države potrčale u četvrtu industrijsku revoluciju.

Unatoč rekordnom rastu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, Bloomberg navodi da je drugi kriterij u kojem smo zabilježili najveći pad dodana vrijednost u proizvodnji. S 33. mjesta skliznuli smo na 35. No, zasigurno najveće iznenađenje je u lošijem pokazatelju brojnosti visokotehnoloških tvrtki. Iako u Hrvatskoj sve bruji od startupa, službena statistika vidi ih sve manje, jer ih hrvatski poduzetnici osnivaju u inozemstvu. Jedini napredak ostvarili smo u broju patenata. Popeli smo se s 41. na 40. mjesto. Srbija je, prema Bloomberg Innovation Indexu za 2017, ukupno dva mjesta iza Hrvatske. Po R&D-u je lošija, ali nam je za petama i zato je napredovala unazad godinu dana. S druge strane, po dodanoj vrijednosti u proizvodnji, brojnosti visokotehnoloških tvrtki koje imaju sjedište u Srbiji i koncentraciji istraživača stoji bolje od Hrvatske.  Slično je i u Rumunjskoj. Ona je ukupno tri mjesta ispred Hrvatske unatoč tome što su joj gotovo svi pokazatelji lošiji.

Međutim, Rumunji su se globalno visoko pozicionirali u sofisticiranosti svoje proizvodnje, gdje su daleko ispred, te imaju mnogo više visokotehnoloških kompanija sa sjedištem u svojoj zemlji. Gordan Lauc, osnivač i predsjednik Uprave hrvatske biotehnološke kompanije Genos, kaže da mu se pozicija Hrvatske na toj ljestvici čini realna. Navodi da je situacija s inovacijama ovdje doista loša. "Prvo naša ulaganja u R&D su iznimno mala, kako javna tako i privatna, a drugo sustav javnih Sveučilišta i znanstvenih instituta, koji su u razvijenom svijetu motori inovacija, u Hrvatskoj je potpuno nezainteresiran za inovacije", kaže Lauc. Tajana Barančić, predsjednica udruženja nezavisnih hrvatskih softverskih izvoznika CISEx-a, kaže da je Hrvatska zasluženo na popisu, jer ovdje djeluje mnogo inovativnih ljudi i kompanija. Samo u CISEx-u više od polovice članica ima vlastiti R&D, a preostale žele razviti svoje proizvode.
 

"Na žalost, ni najmanje me ne čudi što smo pali na ljestvici najinovativnijih, jer u svim dosadašnjim Vladama imali smo političare koji su se kunuli u istraživanje, razvoj, inovacije i znanje samo zato jer to lijepo izgleda u predizbornim kampanjama i na papiru, no u praksi im je to ostala zadnja rupa na svirali", kaže Barančić. Kao primjer navodi da su  hrvatske inovativne tvrtke imale velika očekivanja od  EU fondova, posebno strukturnih fondova, kroz koje se može sufinancirati R&D i inovacije te tako poduprijeti razvoj novih proizvoda za izvoz. "Ali rezultat toga je da do danas u Hrvatskoj nije potpisan nijedan ugovor za R&D projekte, jer su kasno objavili natječaje, dokumentacija je loša i pretjerana, a evaluacije traju do sada već osam mjeseci od kada su pristigle prve projektne prijave", kaže Barančić.

Dodaje da je k tome politički, kroz izbacivanje IT-a kao vertikalne industrije u Strategiji pametne specijalizacije, te njezinim pretvaranjem u horizontalnu industriju, bivša vlada spriječila da ta sredstva koristi hrvatska IT industrija. "Našem IT sektoru onemogućili su da prijavi čak 80 posto R&D projekata", kaže Barančić. Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE), koji je prije nekoliko dana upozorio da su, zbog nepodnošljive hrvatske birokracije, naši najinovativniji poduzetnici startupove prisiljeni osnivati u inozemstvu, a što je sada službeno potvrdio i Bloomberg, kaže da se naše društvo mora naviknuti na konstruktivnu i dobronamjernu kritiku.  

"Nisu Švedskoj i Izraelu, koji su najviše napredovali po inovativnosti, ljudi toliko pametniji, ali je cijeli sustav sređeniji i postavljen tako da potiče inovacije, a kod nas baš zato što nije tako svjedočimo da takoreći četiri od pet 'hrvatskih' startupa sjedište ima izvan Hrvatske", kaže Štetner. Poslovni anđeo Saša Cvetojević, koji je uložio u niz uspješnih i vrlo inovativnih domaćih startupa poput Repslyja i Hipersfere, kaže da nije iznenađen što kao država stalno zanemarujemo R&D. "Iako su svim političarima, od SDP preko Oreškovićeve vlade do HDZ-a puna usta razvoja, ekonomije temeljene na znanju, visokih tehnologija i zaustavljanja 'brain draina', već tri godine zanemaruju jednu od jednostavnijih i jeftinijih mjera – oslobođenje poreza na dobit za investicije u R&D. A ekipa uhljebljena u MZOŠ-u najavljuje da će krajem ove godine to ponovo biti omogućeno, u što čisto sumnjam, unatoč tako dalekom roku", zaključuje Cvetojević.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’