Nakon tri godine stagnacije i/ili pada, inflacija je u prosincu dosegnula 0,2 posto, najviše od studenog 2014. No, gledajući čitavu 2016. potrošačke cijene su pale 1,1 posto, znatno više nego u dvije godine prije toga.

"Po prvi put nakon 20 mjeseci cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju zabilježile su u prosincu na godišnjoj razini rast", ističu analitičari RBA. Inflaciju su u prosincu pogurale cijene alkoholnih pića i duhana za 2,6 posto zbog rasta trošarina, a u stopu su ih pratile cijene zdravlja veće 2,4 posto. Dok su ranije niske cijene nafte gurale deflacijske pritiske, rast cijena nafte počinje se prelijevati k nama: prijevoz je poskupio 1,5 posto, pri čemu su cijene goriva skočile 3,9 posto.

Cijene restorana i hotela veće su 1,3 posto, dok su rekreacija, kultura i obrazovanje skuplji 1,1 posto. Najviše su pale cijene komunikacija (2,9 %), stanovanja i vode (2,5%), električne energije i plina zbog pada cijena tog energenta za 17,7 posto. "Poticaj višim cijenama dolazit će od jačanja uvoznih inflacijskih pritisaka, prije svega s robnih tržišta sirove nafte i prehrambenih sirovina, a dijelom bi mogao proizići iz učinaka porezne reforme, rasta PDV-a na određene usluge i trošarina", smatraju u RBA očekujući inflaciju na 1,3 posto u 2017.