Posljednjih mjeseci nižu se samo pozitivne gospodarske vijesti, od rasta industrijske proizvodnje, kontinuiranog rasta potrošnje građana do konačno i boljeg stanja opće ekonomije. Bilježi se rast BDP-a od gotovo 3 posto čime Hrvatska premašuje prosječni rast zemaljaEuropske unije, a i raste ekonomski optimizam građana.

Ti ohrabrujući podaci nisu uspjeli izbrisati dubok trag krize koja je u šest godina slobodnog pada svih parametara i sektora odnijela 12 posto standarda prosječnog hrvatskog građanina.

Zato smo usporedili zadnju pretkriznu godinu 2008. sa svježim podacima koji pokazuju stanje u 2016. i rezultat je porazan.

Ekonomska aktivnost izražena kroz BDP, odnosno indikator koji uspoređuje potrošnju građana i države te investicije, uvoz i izvoz od godine do godine, i dalje je gotovo 10 posto niža nego 2008.

Drugim riječima, nadoknadili smo tek manji dio pada zabilježenog tijekom krize i trebat će nam vrlo uspješne tri godine da bismo se do 2020. vratili na standard koji smo imali prije krize.

Iz usporedbe podataka po stalnim cijenama s referentnom godinom 2010. koje smo prikupili iz serija podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je da građani ukupno i dalje troše manje nego prije krize, i to za više od 17 milijardi kuna u devet mjeseci godine, a najveći izazov za budućnost u srednjem roku bit će oporavak investicija.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost