U prosincu cijene su u Njemačkoj porasle 0,7 posto u odnosu na studeni pa je godišnja stopa inflacija dostigla visokih 1,7 posto, što je najviša godišnja stopa rasta cijena od srpnja 2013. Prva procjena europskog statističkog ureda Eurostat pokazuje da je u cijeloj eurozoni krajem 2016. inflacija preskočila na 1,1 posto, najvećim dijelom zahvaljujući energentima i naglom poskupljenju nafte pred kraj godine.

Pomogao strah od deflacije
Izlazak iz negativne zone očekuje se i u Hrvatskoj, gdje je već u studenome stopa inflacije usporila na negativnih 0,2 posto, s 0,5 posto minusa koliki smo imali pad cijena u listopadu koji traje od početka 2014. Prve procjene za prosinačku inflaciju očekuju se za desetak dana. Hrvatska narodna banka vjeruje da bi se pod utjecajem uvoznih inflacijskih pritisaka te učinaka porezne reforme inflacija ove godine mogla vratiti na 1,6 posto! Već svjedočimo i jednom i drugom: povratku tjednog ritma poskupljenja goriva, cigarete su prošlog mjeseca poskupjele za kunu, a ove godine slijede još dva kruga usklađenja s trošarinama EU na duhan, poskupjeli su automobili, a širi krug potrošača osjetit će na svom budžetu i povećanje PDV-a ugostiteljima.

"Izravni učinci poreznih izmjena na prosječnu godišnju stopu inflacije u 2017. procijenjeni su na oko 0,35 postotnih bodova te obuhvaćaju povećanje PDV-a na šećer i ugostiteljske usluge te povećanje trošarina", navode u Hrvatskoj narodnoj banci. Očekuje se da će barel sirove Brent nafte, koja se koristi kod nas, ove godine poskupjeti za trećinu i, ako se to pokaže točnim, inflacija bi mogla biti veća od projiciranih 1,6 posto u ovoj godini, a njezino ubrzanje počelo je od sredine 2016. Energija i prehrana čine 40 posto hrvatske potrošačke košarice, hrana je u studenome bila u laganom plusu od 0,4 posto, dok je košarica energenata u studenome bila u blago negativnoj zoni efekta pojeftinjenja plina od 18 posto koje se dogodilo prije izbora.

Bez obzira na to što se potrošači ne vesele povratku inflacije, središnjim je bankama dizanje cijena na približno dva posto godišnje bio primarni cilj na kojemu su radili pune tri godine. Vraćanju inflacije vesele se financijaši jer će s njome doći do većih zarada na dionicama i dužničkim papirima, skočit će prinosi na štednju u bankama, zarade osiguravajućih kuća i mirovinaca će se napuhati, ali napuhat će se i javni dug prezaduženih država kao što je Hrvatska.  Inflacija bi mogla pojesti i očekivani rast neto plaća potaknut promjenama poreznih stopa i odbitaka. Povećanje neto plaća iznad očekivane stope inflacije planira se jedino u javnom sektoru, gdje idući mjesec osnovica raste 2%, a do kraja godine porast će još dva puta po 2%.

Loša vijest za nas
"Za Hrvatsku je to lošija vijest nego za EU jer je trogodišnja deflacija povećala realne dohotke stanovništva te ubrzala osobnu potrošnju građana i oporavak BDP-a. Iako se strahovalo od negativnih efekta, deflacija nije prouzročila promjene u ponašanju hrvatskih potrošača. Nije došlo do odgode potrošnje niti su tvrtke odgađale kapitalne investicije. Kako je deflacija generirala veliki strah, monetarne su vlasti pokrenule nekonvencionalne mjere koje su spustile cijenu hrvatskog duga što je također pozitivno utjecalo na rast našeg gospodarstva", komentira ekonomski analitičar Zdeslav Šantić.  Povratkom inflacije istopit će se i svi ti pozitivni efekti, a zbog manjka radne snage i pritiska na rast plaća iznad produktivnosti može doći do smanjenja konkurentnosti i dodatnih inflacijskih pritisaka.