Iako je već sada u malom broju država jeftinije proizvoditi struju iz fotonaponskih panela nego iz ugljena, za svega 10 godina proizvodnja energije iz tog obnovljivog izvora postat će najjeftiniji oblik u gotovo cijelom svijetu.

Prema Bloomberg New Energy Financeu, od 2009. cijene solarnih panela pale su za 62 posto jer je pojeftinjenje kredita banaka dovelo proizvodne kapacitete na rekordne razine. Prema tom izvoru, u prosječnom postrojenju snage 1 MW, cijena bi sa sadašnjih 1,14 dolara po ugrađenom vatu snage do 2025. trebala pasti na 73 centa. To je više-manje u skladu s predviđanjima ostalih energetskih institucija.

Tako Međunarodna agencija za obnovljivu energiju procjenjuje da će cijena fotonaponskih panela do te godine pasti dodatnih 43 do 65 posto čime bi ukupan pad cijena od 2009. iznosio 84 posto. Međunarodna agencija za energiju očekuje pojeftinjenje za 25 posto. Međutim, cijena fotonaponskih panela padat će ispod cijene ugljena različitom dinamikom u pojedinim dijelovima svijeta. Tako bi u regijama koje uvoze ugljen ili porezno destimuliraju "prljave energente", poput Brazila ili Europe, cijena trebala pasti već za četiri do pet godina. U Kini, najvećem svjetskom tržištu panela, to bi se trebalo dogoditi do 2030. godine.

Naime, iako je najveće tržište, u Kini će sporije padati cijena zbog još uvijek velike oslonjenosti proizvodnje energije na ugljen. Valja podsjetiti da su lani države poput Čilea ili Ujedinjenih Arapskih Emirata uspjele postići cijenu proizvodnje iz solarnih panela od tri centa po kilovatsatu. To je upola manje od prosječne cijene proizvodnje iz ugljena.