Nakon što je američki FED podignuo referentnu kamatu, svijet u 2017. godinu ulazi s jasnom porukom da je razdoblju jeftinog novca došao neminovan kraj. Dužnici u Hrvatskoj zasad još jašu na valu smanjenja kamata, no iz banaka stiže otrežnjujuće upozorenje da preokretanje tog trenda i rast kamata treba očekivati u 2018. Drugim riječima, za godinu dana na domaće bankarsko tržište u prvi plan se vraća kamatni rizik.

Hrvatska udruga banaka objavila je da je od siječnja u primjeni nova, niža Nacionalna referentna stopa (NRS), prosječni trošak financiranja na domaćeg tržištu koju dio banaka koristi kao bazu izračuna kamatnih stopa pa će dužnici niže rate osjetiti u veljači. U posljednjih pet godina koliko se izračunava, NRS je u kontinuiranom padu što ilustrira duljinu trajanja razdoblja jeftinog novca. Prema računici Udruge banaka, kamate na kredite koji se vežu za 12-mjesečni NRS pale su u posljednje četiri godine između 1,77 i 1,15 postotnih bodova za kunske, te između 1,65 i 1,38 bodova za eurske kredite. Od prvog izračuna 12-mjesečni NRS padao je svih petnaest puta, kako za kune tako i eure.  

Novi švicarac 
"Iako je nemoguće točno prognozirati kretanje NRS-a u budućnosti, u sljedećih 12 do 18 mjeseci i dalje postoji prostor za njezino daljnje snižavanje budući da je isključivo ovisna o kretanju kamatnih stopa koje hrvatske banke plaćaju na depozite fizičkih i pravnih osoba, a ne direktno o inozemnim referentnim stopama, primjerice euriboru", ističu iz HUB-a. Premda se rast euribora ne očekuje u Europi zasigurno ne prije 2018., po nekima ni prije 2020., taj rast više nije samo u domeni hipotetskog. Neke ranije računice iz Hrvatske narodne banke dale su naslutiti da bi povratak euribora na povijesne razine, uz rast za dva postotna boda, u Hrvatskoj izazvao slične probleme kao epizoda sa švicarskim frankom uz procijenjene gubitke bankama od 2,5 do tri milijarde kuna.  

Koliko bi danas ta brojka iznosila, teško je egzaktno reći s obzirom na otplate kredita u međuvremenu, kao i sve jači trend kunizacije, no može se pretpostaviti da brojka nije zanemariva. Stoga talasanje na svjetskima tržištima neće samo donijeti skuplje kredite (i veće povrate na štednju), već u pregovore banaka i komitenata vratiti, sad zanemareno, pitanje zaštite od kamatnog rizika. Mogućnosti, pa čak i tržišna rješenja već postoje (tek manji dio banaka ih nudi), od fiksiranja kamata, ograničenja njihovog maksimalnog raspona (engl. cap i floor) do aktivnog upravljanja fiksnog maržom…

Jača kunizacija
Upućeni smatraju da bi povratak rizika kamata mogao dati zamah trendu kunizacije. Od 2013. do rujna prošle godine kunski krediti povećali su se za 25,9 milijardi kuna (37,5%), a istodobno devizni smanjili za oko 30 milijardi kuna. Unatrag pola godine kod tvrtki se po prvi put od 2014. bilježi godišnji prirast kreditiranja, a u tom segmentu bankari vide jači potencijal kreditnog zamaha budući da je manje od polovice korporativnog duga u domaćoj valuti. To se prije svega odnosi na tvrtke koje su svoje potrebe za zaduživanjem dosad rješavale prekograničnim financiranjem, a s prijetnjom rasta euribora, okretanje kuni može se vagati kao opcija koja bi pod kontrolu stavila barem dio neizvjesnosti.