Građani čija je imovina znatno veća od primanja i koji ne mogu dokazati da su na nju platili porez od 2017. godine bi, usvoji li Sabor Vladin prijedlog, mogli plaćati 'kazneni porez' po stopi od 54 posto, piše Novi list.

Primjerice ako netko stekne imovinu za koju je izdvojio dva milijuna kuna, a njegova su ukupna primanja kroz godine bila milijun kuna, na razliku od milijun kuna, prema sadašnjem zakonu, plaća dodatni porez od 40 posto.

Sadašnja Vlada predlaže ukidanje stope od 40 posto, odnosno njezino snižavanje na 36 posto i ona se trebala obračunavati i na neprijavljeni dohodak koji je razotkrila vrijednost stečene imovine. No, između prvog i drugog čitanja Vlada je odlučila dodatno kazniti one koji ne prijavljuju sva svoja primanja pa će se na utvrđeni nesrazmjer plaćati porez po stopi od 36 posto, ali će se tako utvrđeni porez uvećavati za još 50 posto. Iako to nije tako propisano u zakonu, jer je Ministarstvo financija očito željelo zadržati najvišu stopu u porezu na dohodak od 36 posto, građani za koje se utvrdi nesrazmjer imovine i prihoda na tu će razliku zapravo plaćati porez od 54 posto.

Čini se da je kažnjavanje onih koji su izbjegli prijaviti svu svoju zaradu i tako su izbjegli plaćanje poreza u punom iznosu još jedna stvar oko koje su Most i HDZ postigli dogovor između dva čitanja poreznih zakona.

Naime, Mostov zastupnik Maro Kristić još se u prvom čitanju poreznih zakona zalagao za to da se građane koji izbjegavaju plaćanje obveza državi jače kažnjava, odnosno da se na utvrđenu razliku naplati stopa od 54 posto. To se na kraju i postiglo odredbom koja kaže da se na drugi dohodak koji je utvrđen kao razlika između vrijednosti imovine i dokazanih sredstava za njezino stjecanje plaća porez po stopi od 36 posto, te da se tako dobivena obveza povećava za 50 posto, piše Novi list.