Gotovo trećina svih država čiji rejtinzi zanimaju investitore u ovom trenutku ima negative prognoze. Pesimistične ocjene većini će ostati najmanje do 2018. zahvaljujući utegu sporog rasta i visokog javnog duga, upozorio je Moody's Investor Service.

Oko 26 posto, odnosno 35 država od 135 čiji se rejting ocjenjuje, u ponedjeljak je imalo negativne izglede rejtinga, najviše od 2012. kada je Europu tresao vrhunac dužničke krize. Pozitivnu prognozu nosi samo 12 država, dok su ostalima izgledi stabilni, prenosi CNBC.  "Od početka 2016. trećina država suočila se s padom svoje ekonomske, a dvije petine s padom fiskalne snage.

Izvori šokova su različiti, no za velik broj tržišta u razvoju nastali su zbog šokova cijena nafte i sirovina što je posebno pogodilo izvoznike sirovina u Zaljevu, subsaharskoj Africi te središnjoj Aziji", napominje Moody's dodajući da ograničeni ekonomski rast dodatno pritišće prognoze. Dobar dio zemalja i dalje se oslanja na monetarnu politiku (o čemu ni u Hrvatskoj ne prestaju diskusije), no kako vrijeme odmiče, njezin utjecaj sve je slabiji u razvijenim zemaljama. Tržišta u razvoju pak ograničena su ciljanjem inflacije i tečajnim pritiscima, pa je primjetan zaokret prema popuštanju fiskalnih uzda ne bi li se potaknuo ekonomski rast.  

U Moody'su stoga upozoravaju na drugu stranu medalje, a to je rast tereta javnog duga na ime ekspanzivne fiskalne politike. "Premda državna ulaganja u infrastrukturu mogu povećati potražnju u kratkom roku, a u dugom potencijal rasta, vrlo malo država može si priuštiti veći dug bez gubitka kreditnog rejtinga", smatraju u Moody'su.