Promjenom stanara u Bijeloj kući ne treba očekivati velike promjene u odnosima Zapada s Rusijom, odnosno ublažavanja ili čak ukidanja ekonomskih sankcija čije posljedice osjećaju i hrvatske kompanije.

Kada je postalo poznato da je novi američki predsjednik Donald Trump, počelo se govoriti kako sada slijedi svojevrsni detant u američko-ruskim, prilično zategnutim odnosima. Naime, u kampanji je Trump više puta naglašavao potrebu ublažavanja retorike prema Rusiji. Možda je to bio dio razloga skoka dionica na Zagrebačkoj burzi čije poslovanje dosta ovisi o ruskom tržištu. Tako je dionica solinskog proizvođača auto-dijelova AD Plastik u srijedu ojačala 1,2 posto na 137,5 kuna dok je dionica Ericssona Nikole Tesle skočila 3,4 posto na 1118,49 kuna što je njezin najsnažniji dnevni skok u dva mjeseca. U AD Plastiku očekuju stabilizaciju ruskog tržišta i nastavak laganog jačanja ruske rublje koji je započeo već u 2016. godini, neovisno o američkim izborima.  

"Ukidanje zapadnih sankcija zasigurno će pomoći poboljšanju gospodarske situacije u Rusiji. Hoće li nova američka politika tome doprinijeti ne želimo spekulirati, ali pozdravljamo svako poboljšanje i stabiliziranje situacije na ruskom tržištu", poručila je glasnogovornica Lori Vitaljić. Međutim, politički analitičari sumnjaju u pozitivan razvoj situacije. Profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić kaže kako će ekonomski interesi presuditi u odnosu prema trgovinskom sporazumu prema Europi, ali i Rusiji. "Ništa se radikalno neće promijeniti jer sumnjam da će američki interesi sada biti drugačije strukturirani", smatra Brkić. Od početka uvođenja sankcija, tržište automobilske industrije u Rusiji je prepolovljeno, tvrde u AD Plastiku.

"Prodaja vozila je sa 2,8 milijuna u 2013. godini, pala na 1,4 milijuna u 2016. godini. Sukladno tome, naravno da postoji pad i u poslovanju AD Plastika u Rusiji, ali je znatno manji od tržišnog pada zahvaljujući novim proizvodima koje smo uveli u razdoblju između 2013. i 2015. Očekivana realizacija našeg poslovanja na ruskom tržištu u ovoj je godini manja za otprilike 35 posto u odnosu na 2013.", kaže Lori Vitaljić.

Financijska analitičarka Raiffeisen banke Nada Harambašić Nereau pojašnjava kako su i zapadne sankcije Rusiji i protusankcije imale značajan negativan rezultat na poslovanje hrvatskih kompanija i u izravnom i neizravnom smislu. "Neizravno, zbog rasta valutnoga rizika, neki proizvođači su namjerno smanjivali izvoz, pa je pala prodaja, a za ostvarene plasmane su dodatno imali negativan utjecaj od slabljenja rublje. Za neke proizvode koji su obuhvaćeni protusankcijama cijene su na domaćem i europskom tržištu znatno pale zbog viška ponude, pa je i to uz izravnu zabranu uvoza u Rusiju, negativno utjecalo na rezultate proizvođača", kaže Harambašić Nereau.