Donald Trump postat će 45. predsjednik SAD-a, epilog je najdramatičnije političke borbe u modernoj američkoj povijesti, a pozornost političara, ulagača i analitičara širom svijeta sada je usmjerena na pet ekonomskih pitanja na koja će novi predsjednik uskoro morati ponuditi odgovore.

Prvo je pitanje, navode novinari britanskog BBC-a, može li stabilizirati tržišta?

Ovo se, poručuju, može činiti kao nepošteno pitanje za predsjednika Trumpa, s obzirom da će dužnost preuzeti 20. siječnja iduće godine, a na tržištima deset tjedana predstavlja vrlo dugo razdoblje. No, ne može se izbjeći činjenica da su globalna financijska tržišta sve do zatvaranja birališta računala na pobjedu Hillary Clinton, a spoznaja da će Trump postati novi stanovnik Bijele kuće ih je poprilično pogodila. Među investitorima sada prevladava stanje visoke anksioznosti. Svi žele znati hoće li se ekstremna retorika o gospodarskoj politici koja je karakterizirala Trumpovu kampanju oživotvoriti i u mandatu. 

U predizbornoj kampanji Trump je najavljivao ponovne pregovore o trgovinskim sporazumima, pa se postavlja pitanje hoće li njegova vlada poništiti postojeće trgovinske sporazume?

Novoizabrani predsjednik svoju je kampanju u dobroj mjeri gradio na oštroj kritici postojećih trgovinskih sporazuma SAD-a s drugim zemljama, od kojih je najpoznatiji Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade Agreement; NAFTA), koji u vrlo velikoj mjeri dopušta bescarinsku trgovinu SAD-a s najbližim susjedima, Meksikom i Kanadom.

Trump je također obećao kako neće potpisati nove sporazume koje je dogovorila administracija Baracka Obame, od kojih je najpoznatiji Transpacifičko partnerstvo (Trans-Pacific Partnership; TPP). Čini se vrlo vjerojatnim da kidanje postojećeg okvira američkih trgovinskih odnosa može imati brojne posljedice, kako za SAD, tako i za svjetsko gospodarstvo, poručuje BBC.

Postavlja se i pitanje hoće li Trump ograničiti neovisnost američke središnje banke Feda?

Za globalni financijski sustav, jedan od najalarmantnijih dijelova Trumpove kampanje jest dovođenje u pitanje neovisnosti američke središnje banke. Njegove tvrdnje da je predsjednica Feda Janet Yellen držala kamatne stope niskima po nalogu predsjednika Obame predstavljaju napad na ključne pretpostavke i same temelje američkog i globalnog financijskog sustava, po kojima je centralna banka neovisna i provodi monetarnu politiku neovisno od utjecaja političara na vlasti. 

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

S obzirom na Trumpove kritike po pitanju Obaminog vođenja ekonomske politike, postavlja se i pitanje kako će Trump povećati rast američkog gospodarstva?

Velik dio njegovih obraćanja američkim biračima temeljio se na tvrdnji da može vratiti gospodarstvo SAD-a stopama rasta koje nisu viđene godinama, ako ne i desetljećima. Kada preuzme dužnost, novoizabrani predsjednik će biti pod velikim pritiskom objašnjenja kako to planira učiniti.

Obamina administracija je predsjedala za vrijeme gospodarske ekspanzije koja sada već traje godinama. Trumpovi gospodarski planovi su vjerojatno poprilično različiti od Obaminih – on želi oštro sniziti poreze, posebice bogatijim građanima, no to jasno ne znači da ima tajnu kako postići veći potencijal rasta američkog gospodarstva. navodi BBC.

Pitanje je i kako će Trump surađivati s Kongresom?

Za mjere poput snižavanja poreza, promjene odnosa Feda i države, ili prekrajanja ili ukidanja trgovinskih sporazuma, svi predsjednici moraju osigurati suradnju s Kongresom. Iako Republikanska stranka sada ima predsjednika i većinu u Senatu, čini se da su podjele unutar stranke produbile tijekom 18-mjesečne Trumpove kampanje za predsjednika.

Kako će Donald Trump odgovoriti na ova pitanja u velikoj će mjeri ovisiti o tome je li kadar i na koji će način surađivati s Kongresom, zaključuje BBC.