Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale više od 8 posto, što je posljedica sumnji da će članice OPEC-a uspjeti dogovoriti smanjenje proizvodnje kako bi se ublažila neravnoteža između prevelike ponude i slabije potražnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala nešto više od 8 posto, na 45,58 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio oko 9 posto, na 44,07 dolara, što je njihov najveći tjedni pad od siječnja.

Početkom listopada cijene su nafte dosegnule najviše razine u 15 mjeseci jer su tada tržište poticale najave smanjenja proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), kao i pojedinih nečlanica tog kartela.

No, od tada su cijene 'crnog zlata' skliznule oko 15 posto zbog sumnji da će OPEC uspjeti postići dogovor, a najviše je napetosti posljednjih dana između Saudijske Arabije i Irana.

U javnost je 'procurilo' da je Saudijska Arabija na nedavnom sastanku stručnjaka zaprijetila povećanjem proizvodnje i time spuštanjem cijena nafte, ako Iran odbije ograničiti proizvodnju.

Taj je sastanak održan kako bi se usuglasile pojedinosti smanjenja proizvodnje uoči službenog sastanka OPEC-a 30. studenoga. Krajem rujna kartel je na neformalnom skupu u Alžiru odlučio smanjiti proizvodnju na 32,5 do 33 milijuna barela dnevno kako bi poduprli cijene, no čini se da put do konačnog dogovora nije bez prepreka.

"Cijene su nafte bile pod pritiskom cijeloga tjedna jer su u javnost izašla stajališta pojedinih članica OPEC-a u pregovorima. To je smanjilo očekivanja o budućem sporazumu kojim bi se smanjila ili ograničila proizvodnja", kaže James Williams, predsjednik konzultantske tvrtke WTRG Economics.

Ulagači su oprezni i zbog toga što se bliže američki predsjednički izbori koji, po mišljenju analitičara, predstavljaju rizik kako za financijska, tako i robna tržišta.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Loše na tržište utječu i podaci koji pokazuju da se ne smanjuje jaz između prevelike potrošnje i slabe potražnje. Zbog toga, primjerice, rastu zalihe nafte u SAD-u.

Analitičari britanske banke Barclays ističu u bilješci klijentima da je od srpnja do rujna potražnja rasla za trećinu slabije nego u istom razdoblju prošle godine, procjenjujući da će u posljednjem kvartalu ove godine rasti za manje od milijun barela dnevno.

U petak je, pak, tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao već 20. od posljednja 23 tjedna, što najavljuje povećanje proizvodnje.

Zbog svega toga analitičari očekuju nestabilno kretanje cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih 13 godina.

U međuvremenu, cijene su se uspjele oporaviti, pa se već mjesecima kreću uglavnom u rasponu između 40 i 50 dolara po barelu.