Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), predstavio je rad i Kliničke smjernice tog udruženja. Riječ je, pojasnio je, o uputa temeljenim na znanstvenim dokazima, koje pomažu liječnicima u svakodnevnom radu te se njima nastoji standardizirati i ujednačiti njihov rad u Hrvatskoj. No, upozorava da u nas ne postoji sustavna edukacija o kliničkim smjernicama. "U dogovoru s Ministarstvom zdravstva HLZ će formirati radne timove koji će na temelju NICE naputaka kreirati kratke, jasne i sažete smjernice specifične za zdravstveni sustav RH", pojasnio je Krznarić.

Poput epidemije
Dario Rahelić sa Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničke bolnice Dubrava, posvetio se konkretnim primjerima te kazao da dijabetes uzima sve više maha, što je i ekonomski i zdravstveni teret. "Svake godine jedna osoba oboli od dijabetesa, a svaki šest sekundi jedna premine od posljedica. Svakih se 20 sekundi amputira jedna noga, a komplikacije bolesti predstavljaju glavninu troškova liječenja", upozorio je Rahelić. Na globalnoj razini 2011. na liječenje dijabetesa utrošeno 465 milijardi američkih dolara. "Ukupni trošak liječenja šećerne bolesti tipa 2 u 2009. je premašio dvije milijarde kuna, od čega su preko 98% bili izravni, a tek nešto više od 1% neizravni troškovi.

Prosječni godišnji trošak po bolesniku iznosi više od 14 tisuća kuna, dok trošak bolesti čini oko 11,5% ukupnih godišnjih rashoda HZZO-a. Ako nešto ne promijenimo, prognozira se i daljnji rast troškova", dodao je. Najučinkovitiji pristup rano je otkrivanje bolesti te pravovremeno liječenje, čime se postižu uštede i veća kvaliteta života bolesnika. "Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a rv izradilo je 2011. prve nacionalne smjernice o prehrani, edukaciji i samokontroli te farmakološkom liječenju šećerne bolesti tipa 2.", kaže Rahelić. 

Ubojiti tlak
Bojan Jelaković sa Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC-a Zagreb vrijeme je posvetio arterijskoj hipertenziji, koju smatra vodećim zdravstvenim problemom. "Povišeni tlak najveći je ubojica današnjice. Riječ je o kompleksnom sindromu, a ne samo visokom tlaku izraženom brojkama, jer kardiovaskularne bolesti su bolesti bitno kompleksnije i uzrokuju jedan smrtni slučaj svakih 30 sekundi. Važna je primarna prevencija, što je ujedno i društvena odgovornost, kako bi se spriječile fatalne posljedice", naveo je Jelaković. Na globalnoj se razini ranom prevencijom i usvajanjem zdravih navika može uštedjeti između tri i šest milijardi dolara na liječenju problema hipertenzije.  "Liječenje počinje edukacijom i liječnika i bolesnika. Također, preporučujemo da se svako povišenje vrijednosti arterijskoga tlaka ozbiljno shvati", poručio je Jelaković.

Plućne bolesti
Žarko Vrbica, dubrovački specijalist pulmologije, navodi kako su astma i kronični bronhitis postali značajni globalni zdravstveni problem, ali i da je istovremeno smanjena učestalost hospitalizacija i smrti kao posljedica oboljenja. S druge strane, bilježi se porast prevalencije što ima za posljedicu značajan negativan utjecaj na uspjeh u školi i radnu sposobnost. Nadalje, kronična opstrukcijska bolest pluća (KOPB) spada u česte bolesti koje se mogu spriječiti i liječiti, no njena je učestalost također u porastu te se očekuje da će do 2020. godine biti treći vodeći uzrok smrti u svijetu."U učinkovitom liječenju plućnih bolesti pomažu liječničke smjernice jer osiguravaju bolju kvalitetu liječenja, usmjeravaju dijagnostički i terapijski postupak i u konačnici daju bolje rezultate liječenja uz smanjenje troškova. Smjernice u Hrvatskoj treba nostrificirati, zatim prilagoditi potrebama liječnika obiteljske medicine, kao i uklopiti u zdravstvenu politiku i standarde", smatra Vrbica.