Velike multinacionalne kompanije neće se više tako lako izvlačiti od poreznih obveza u Europskoj uniji, jer je Europska komisija čvrsto odlučila novim se, jačim mjerama, boriti protiv takvih korporacijskih neplatiša koji posluju u Uniji. Legislativa se intenzivno slaže i dorađuje kako bi bila jedinstvena za primjenu u svim državama-članicama, a odnosila bi se, tj. bila obvezna za sve tvrtke sa sjedištem u EU i s godišnjim prometom većim od 750 milijuna eura.

Novi zakon, kako piše britanski Guardian koji je "škicnuo" u njegov nacrt, omogućio bi da se velikima jednostavnije izračuna porez na dobit i spriječile situacije poput ljetošnje, kad je otkriveno da američki Apple godinama nije plaćao porez u Irskoj koliko je trebao, zbog čega je i tamošnji proračun, prema procjenama EK, oštećen za oko 13 milijardi eura. No, Apple je, kako podsjeća Guardian, za to imao uporište u irskim vlastima, koje su, zajedno s britanskima, radi privlačenja moćnih igrača još 2011. odbile isti ovaj prijedlog zakona koji EK sad ponovno želi implementirati. Drugim riječima, bruxelleskim birokratima sad se obilo o glavu ono što nije prošlo prije pet godina pa se čini da žele popraviti štetu.  

Novi model naplate poreza imao bi dvije točke. Prva je zajednička korporacijska porezna baza, koja bi novom formulom omogućila da se vidi gdje određena kompanija doista stvori novac, tj. gdje se generira nova vrijednost. Druga točka je zajednička konsolidirana korporacijska porezna baza, koja će pojedinoj državi omogućiti da prikupi sve poreze od kompanije, a od čega bi se iznos zatim dijelio po državama, ovisno o tome u kojoj je dobit stvorena. "Predložena pravila djeluju kao izuzetno učinkovit alat kojim se postiže pravednija i učinkovitija porezna naplata, prema mjestu i državi gdje je dobit stvarno stvorena", smatraju u Komisiji o rečenom prijedlogu, koji, jasno, moraju usvojiti sve do jedne članice EU, čak i Velika Britanija, ne izađe li dotad iz jedinstvenog EU tržišta.

Porezne "škare" pogodit će, razumije se, uglavnom velike multinacionalke koje su porezni obveznici i u EU, te one koje posluju i preko granica Unije, a sve one u EU ukupno ostvare oko 64 posto svojih prihoda. Ali čak i male tvrtke mogu birati hoće li se podvrgnuti novim mjerama, navodi se u Guardianovu tekstu. Znakovita je u ovom smislu i analiza Bloomberga koji je zbrojio sve ovogodišnje odluke koje su eurovlasti pokrenule protiv američkih tvrtki, optužujući ih za neplaćanje poreza i načine poslovanja. "Amazon, Facebook, Google i Uber žrtve su europskog protekcionizma, kažnjene zbog europskog manjka sklonosti za nove industrijske trendove i prejake regulative koja ograničava njihovo širenje".