Žurna revizija nacionalnog plana za obnovljive izvore energije (OIE) do 2020. s posebnim fokusom na kvote za biomasu i njihovu izdašnu raspodjelu, u mandatu bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, brojnim špekulativnim projektima, a na izravnu štetu drvne industrije, jedna je od prvih zadaća koju drvoprerađivači stavljaju pred ministra energetike i zaštite okoliša Slavena Dobrovića.

“Svi elementi golemoga nereda koji je Vrdoljak ostavio za sobom potpuno su razvidni u dokumentaciji koju čuvaju Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) i Hrvatski operator tržišta energije. Kvote podijeljene kroz špekulativne projekte nisu uopće realizirane već i dalje u papirnatom obliku čekaju potencijalne ulagače kojima bi trebale biti skupo preprodane. Time je opstruiran razvoj kogeneracijskih postrojenja u drvnoj industriji koja je životno zainteresirana za kvote budući da s njima značajno povećava svoju tržišnu konkurentnost”, ističe predsjednik Udruženja drvne industrije pri HGK-a Ivić Pašalić.

I Željko Lovrak član izvršnog odbora CROBIOM-a, Hrvatske udruge biomase, upozorava ministra Dobrovića na to da je drvna industrija raznim smicalicama marginalizirana u raspodjeli kvota, od raspoloživih 120MW dobila je tek 40. Reviziji, predlaže, treba pristupiti što prije i poništiti ugovore za sve špekulativne projekte, a kod nove raspodjele kvota obvezno uvjetovati jamstvo banke.

O neredu koji je za sobom ostavio tim bivšeg ministra Vrdoljaka, ilustrira Lovrak, možda najbolje svjedoče podaci da je Energani Fužine izvan zakonskog roka obnovljena dozvola, dok je trgovačkom društvu e-two-energy poništena, pa je ono navodno podiglo tužbu uz zahtjev za isplatu odštete u visini 65 milijuna eura.

Premda su Hrvatske šume svojedobno, također po dvojbenim kriterijima, s odabranim tvrtkama za više špekulativnih projekata ugovorile isporuku sječke, i to na rok od 14 godina u količinama od 50 do 80 tisuća tona godišnje, u međuvremenu su odlučile poništiti neke od tih ugovora iako su sporne tvrtke od agencije HERA u siječnju 2016. ishodile još jednu dvogodišnju odgodu za izgradnju kogeneracijskih postrojenja.

Šume su, objašnjava Lovrak, poništile ugovore za čak 55 od dodijeljenih 75MW za projekte izvan drvne industrije. Unatoč takvom zaokretu, špekulativni projekti i dalje blokiraju moguće investicije drvnog sektora, koji mahom raspolaže velikim postotkom otpadnog drva u vlastitu dvorištu nastalog u proizvodnom procesu. “Po svakom megavatu izravno se otvara sedam radnih mjesta, indirektno gotovo još toliko. Da dobije kvote za OIE iz špekulativnih projekata, drvna industrija bi u ruralnim područjima, gdje uglavnom posluje, u kratkom roku zaposlila više od 1000 osoba”, kaže Lovrak.